Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.

Objavio je preko dvadeset knjiga poezije i eseja. O njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).

Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Ređo Kalabrija. Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).

Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, poljski, češki, mađarski, albanski i slovenački jezik.

Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nosside na italijanskom jeziku, Antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas, Antologiji slovenske poezije na slovenačkom jeziku, Antologiji južnoslovenskih poezija na poljskom u izdanju Agawe iz Varšave, dvojezičnoj češko-engleskoj, Antologiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015) objavljenoj na Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Češkoj Republici koja se izučava na svim univerzitetima slavistike u Evropi i svijetu, Antologiji crnogorske poezije na italijanskom jeziku, Antologiji crnogorske poezije na albanskom jeziku, antologijama crnogorske poezije, antologijama poezije o vinu, ženi…

Kastelov izbor iz poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini /Kosilo na čeri/objavila je 2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije.

Italijanski časopis za svjetsku književnost Margutte u oktobarskom broju 2014. godine, objavio je Kastelovu poeziju u prevodu Marije Tereze Albano.

Njegova poezija objavljena je u međunarodnim pjesničkim zbirkama, svojevrsnim internacionalnim antologijama poezije mira Svim na zemlji mir, veselje, lirike ljubavi Tebi pjesmom, Valentinovo 2015. i pjesama o moru More na dlanu 2015. godine u renomiranoj zagrebačkoj izdavačkoj kući Kultura snova.

Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry Festival) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014. godine.

Živi u Podgorici.

Izvor: RTCG

 

VELIČANSTVENA SMRT

Sanjao je ružičastu džamiju

Našir al Mulk

u gradu Širazu, u Iranu,

svjestan da je nikad neće vidjeti.

Vitraži skrhanih ideja

i mozaici oživljeni suncem

zaustavili su mu dah

da više ne otvori oči.

Kakva veličanstvena smrt!

Ko ono reče

da nikad neće ući

u džamiju Našir al Mulk?

Hodočasnici sunca

besmrtni su.


ANTIČKI NOVČIĆI

Na arktiku Grčke

u grobnici antičkog generala

našli su kovanice

sa likom Aleksandra Valikog,

još tople i vlažne

od dlanova trgovaca prije Hrista.

Na Balkanu turobne euforije,

ledenim talasom prekriveni,

patvorenu javu

i muk samoživosti ćutimo.

Hej, neznani arheolozi,

ako znato ko smo -

bacite vrele novčiće u talase

da po prvi put

u pješčane tragove slovesnosti

tabanima zagazimo.

A i kad ne bi htjeli

grandomaniji zakleti,

topli novčići

svetu nepotkupljivost

podgrijali bi...


DŽUNGLA

Iz naših vlasi izrasle

džungle

progutaće zidine i utvrđenja

gdje recitovasmo povelje

sočnije od Bokača.

Na obalama renesansi i karnevala,

kažu, kosa čuva mozak

od polarnih vjetrina.

Ipak, od njihovih hijeroglifa

ispisaćemo abecedu

a ledenice ka zenitu srca okrenuti.

Možda smo i mudri –

ko će još himnu

od slova soli

naći u akvariju džungle?

Ni crvi...


AKO SE PROVEDRI

Spustićemo jedra, dječače,

dok prohujaju uragani praznovjerci,

somovi bez kičme

tetovirani državnim lentama,

prazne ljušture trutova

na paradi rodoljublja

mjerenog šuštećom aritmetikom kovanica,

žabokrečni likovi

priljubljeni uz kobilicu jedrenjaka

sa kraljevom zastavom

raskrojenom za tange plesačica

na plenumima čojstva i poštenja...

Šutjećemo u laguni

dok minu njihovi cirkusi,

umuknu marševi crnih virova,

presuše akademskog patriotizma plićaci...

Ako se provedri i raširimo jedro,

od pelene nevinog talasa

more ponosa biće beskrajno

u kaplji tvog znoja, dječače

a od njihovih baruština

pustinje će podrigivati...

 

BROD POBRATIM

Rastvoren u vodi preobražaja,

s osjekom u žučnoj kesi,

u kapljici talasa planetaran –

od listova spaljenih rukopisa

šijem jedra,

majčin crveni rubac dižem na jarbol

i brod, bez posade,

u hijeroglife napukle zemlje porivam.

Obraze mramornih knjiga

iz helenizma postmoderne

moram poškropiti

da se prenemo

i imena pretvorena u brojke

gromoglasno otćutimo.

Brodu, iz djetinjstva pobratime,

ako ikada isploviš

iz svečane obamrlosti

i ukotviš se u marinu molitvi,

zaklinjem te astrolabom naših kapilara –

neka te ne omami svejednost

pa makar oba olupine bili!


PLES I POTOP

Nag, oznojen

erosom oblutaka iz plićaka

skočio je u prozirnost

da, sa škampima i murinama,

napuljski saltarelo otpleše.

Ženu, milenijum čekanu,

pod balkonima grada fosila

odveli su svatovi

na bijelim kentaurima

uz zdravicu i ploton kremenjače.

Izron i prizor –

polumrtva porodica imigranata

na daskama i gumama oko sudbine.

Zaronio je bestraga...

Po talasima marionetama

i akvatoriju geta

hodati nije umio.

Mediteran nije više srce univerzuma.

Potopom

od plesa sa morskim životinjama

stvoriće stari

da hodajući ne potone!

Uroš Zupan, LAGANA PLOVIDBA

Uroš Zupan rođen je 25. 8. 1963. u Trbovljama, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. U…
feb 04, 2022
Go to top