Faiz Softic je rođen 10. januara 1958.god. u Vrbama kod Bijelog Polja. Školovao se u rodnom kraju, Mostaru i Sarajevu.

Prevođen je i nagrađivan. Zastupljen u školskom programu BiH, Kosova i Sandžaka. Svaka njegova knjiga bila je u najužem izboru za knjigu godine u Bosni i Hercegovini u godinama njihovog izdanja.

Glavni je i odgovorni urednik revije „Bihor“ koja izlazi u Luksemburgu na bosanskom i francuskom jeziku. O njegovom književnom radu pisali su mnogi kritičari i esejisti iz Bosne, Crne Gore, Luksemburga.
Objavljene knjige:

 

  1. Strašan je zid bez sjene – poezija, Bosanska knjiga, 1996.
  2. Čovjek na rasputici – poezija, ZORO, Zagreb-Sarajevo, 2007.
  3. Dok vode teku – Izabrana poezija, Centar za kulturu Bihor, 2016.
  4. Pod Kun planinom – roman, Bosanska riječ, Wupperttal – Tuzla, 2002
  5. Pod Kun planinom – roman, Bosanska riječ, Wuppertal – Tuzla, 2003. (2.izdanje)
  6. Pod Kun planinom – roman, Almanah, Podgorica, 2010. (3. Izdanje)
  7. Strah od rodne kuće – roman, Bosanska riječ, Wuppertal –  Tuzla, 2006.
  8. Ljudi bez adrese – roman, Dobra knjiga, Sarajevo, 2018. (Nagrada Ministarstva kulture BiH za deset najboljih knjiga na konkursu Ministarstva)
  9. Čovjek koji kisne – pripovjetke, Tugra, Sarajevo, 2006. (Novčana nagrada Ministarstva kulture BiH za dvadeset najboljih knjiga izdatih u toj godini).
  10. Mjesečeve priče, pripovjetke, Zoro, Sarajevo, 2010. 
  11. Pod Kun planinom (Sous le mont Kun) prevod na francuski, CLAE – Luksemburg 2009.

Prevodilac: Nicole Dizdarević, Pariz.
       12. Monografija: Bošnjaci u Luksemburgu, Almanah – Podgorica 2011.
       13. Mutna voda – knjiga priča  nagrađen na konkursu za izbor korisnika sredstava fondacije za izdavaštvo za 2018. godinu za oblast nova književna djela domaćih autora. Izdavač „Planjax“ Tešanj – BiH

  1. Sa Aidom Vanovac preveo je sa francuskog na bosanski knjigu pjesama luksemburskog pjesnika Lamberta Schlechtera, koja je objavljena kod IK Buybook Sarajevo i promovisana na međunarodnom festivalu kulture u Luksemburgu, na Kichbergu 3. marta 2019.u organizaciji CLAE – Luksemburg.

 

JA, CRNI JA

Crn sam
I hoću koljeno u vrat!
Hoću lomaču živu višegradsku
I ja sam musliman!

I ja sam crn
Crnji od noći crne
Dok moja braća i sestre
živi gore.

I onaj sam plavokosi gimnazijalac
Iz Kragujevca
Koji se začešljava
ispred njemačkog šmajsera -
Hoće da umre lep.

Crn sam da crnji biti ne mogu
Dok moga brata Nermina
Otac doziva
Pod nož.

I ja sam crn,
Hoću koljeno u vrat
Da dihat ne mogu
Do posljednje ure.

I ja sam crn!

Ono je i moje dijete izgladnjelo
Iza kojeg oro lešinar
Odbrojava trenutke
I čeka kraj.

I ja sam Crn!

Ono je i moje dijete
Koje je more
iz svoga ždrijela izbacilo
Na obalu,
Da mrtvo, bar za trenutak,
Osjeti slobodu.

I ja sam crn!
 
Ono su moje majke
I moji očevi
Što u grozničavom hropcu
Izdišu u domovima staračkim.

I ja sam crn!

Crnji od noći crne
I gladan sam!
I žedan!
I prestravljen!

Iza mojih leđa
Zveckaju mitraljezi -
Sijači smrti.

I ja sam crn!

Moje su sestre silovane
I zadavljene u podrumima
Pokraj smrdljivih rakijskih bačvi.

I ja sam crn!

Jučer Džordž Flojd,
Muhamed iz Palestine,
Nermin iz Srebrenice,
Gimnazijalac iz Kragujevca
Utopljenici u okeanu…

A sutra – 
Sutra ću biti ja
Jer sam crn!

Ja,
Crni ja!


Crn sam
I ne mogu da dišem.
I ubijte me
Molim vas
Jer sam crn i –
Ne mogu da dišem.

I zato smo mi crni rođeni
Da pod koljenima tuđim
Izdišemo.

Go to top