Četrdeset sedme Ratkovićeve večeri poezije održane su od 3. do 5. septembra. Bijelo Polje je opet bilo u znaku poezije, u znaku pisane riječi i Rista Ratkovića. Umjetnici iz Narodne Republike Kine, Austrije, Ukrajine, Albanije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore došli su u Bijelo Polje. Za tri dana Festivala održano je tridesetak programa, a Nagradu Risto Ratković ravnopravno su podijelili Tanja Kragujević, pjesnikinja iz Beograda, i Balša Brković, pjesnik iz Crne Gore.

Ministar kulture Crne Gore Janko Ljumović je na svečanom otvaranju podsjetio da su Ratkovićeve večeri poezije manifestacija koja od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. On je rekao da analize pokazuju da se brojne pjesničke manifestacije posljednjih godina gase, ili da nemaju sistematsku podršku za djelovanje, što obavezuje da se prema Ratkovićevim večerima poezije odnosimo sa posebnom odgovornošću, koja je iskazana kroz podršku Ministarstva kulture, i aktivnosti Opštine Bijelo Polje.

- Ratkovićeve večeri poezije imaju svoju posebnost, a nama preostaje odgovornost da festival programski razvijamo, u znak zahvalnosti pjesnicima koji su učinili da Bijelo Polje postane grad festival, kazao je ministar Ljumović, dodajući da se Ratkovićeve večeri pozicioniraju kao važno mjesto regionalne književne scene.

 

PRVI DAN

Dio fonda Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević” sa Cetinja, predstavljen je na sajmu knjiga, u okviru 47. Ratkovićevih večeri poezije.


- Biblioteka “Đurđe Crnojević” jedna je od najozbiljnihijih i najkvalitetnijih književnih izdavača u Crnoj Gori, to je jedna od njenih osnovnih djelatnosti. U okviru devet biblioteka razvrstala je svoje izdavaštvo, riječ je o knjigama koje su jako aktuelne i veoma važne za crnogorsku kulturu, a stvara prestiža je objaviti knjigu u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević, istakao je direktor Bogić Rakočević, ističući da su Ratkovićeve večeri poezije sjajna prilika za predstavljanje fonda Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević”, naglasivši da je riječ o najkvalitetnijoj književnoj smotri u Crnoj Gori, od ogromne važnosti za razvoj kulture.

Razvoj kulture predstavlja i posvećenost prema mladima. Zbog toga je u okviru ovogodišnjeg Festivala održana i škola kreativnog pisanja kratke priče koju su vodili profesor Radoman Čečović i bibliotekar Rafet Mulić. Radionice sui male i pisce goste, koji su gimnazijalcima govorili o tome kako se postaje pisac. A najbolji primjer za to je dramaturg i pisac, Božo Koprivica, jedan je od naših najznačajnih stvaralaca, koji na veoma specifičan način iznosi svoja viđenja života. Zbog toga je i održan Književni portret Boža Koprivice, u dvorištu Kuće Rista Ratkovića O lopti, književnosti, ulici, druženju sa Kišom, Pekićem i Kovačem, sa Božom je razgovarao Bogić Rakočević. Božo je rekao da mu je drago što je dio manifestacije koje okuplja najznačnija imena iz svijeta književnosti, kako iz naše zemlje, tako i iz regiona.


- Srećan sam što se i moje stvralaštvo predstavlja na ovakvom pjesničkom događaju, koji sve više dobija internacionalni karakter, kazao je Koprivica.

Ovogodišnje Ratkovićeve večeri poezije bile su dobra prilika i da se progovori o životu Ristu Ratkoviću. Zbog toga je iz Beograda došao Ristov blizak rođak Miroljub Ljupće Ratković.

- Risto je rođen 3. septembra 1903. godine. Odrastao je u našoj staroj kući, koja se nalazila u dvorištu sadašnje, a koja je srušena za vrijeme bombardovanja. Ime je dobio po svom stricu, osnovnu školu završio je u svom rodnom mjestu. Poslije gimnazije, koju je završio u Novom Pazaru, upisao se na Filozofski fakultet u Beogradu i morao je raditi, kako bi sebi platio školovanje. Malo se zna da je Risto bio ideološki komunista još od gimnazijskih i studijskih dana, pa je dobio nadimak Risto mali komunista. Osnovao je prvu partijsku ćeliju u sjevernoj Crnoj Gori, upravo u ovoj kući. Članovi te partije, između ostalih, bili i Milovan Đilas i Miloje Dobrašinović. Zbog komunističkih ideja i djelovanja Risto je dva puta vezanih ruka sprovođen iz Beograda u Bijelo Polje. Risto je bio boem u duši, razočaran u život, često je potezao za čašicom, što je donekle uzorkovalo i njegovu ranu smrt – umro je u 51. godini. Plijenio je toplinom i jednostavnošću, iskreno je volio ljude i svoju zemlju. Često sam vodio duge razgovare sa njim, iako sam imao samo 14 godina, on mi je pričao o svom stvralaštvu, ispričao je Miroljub Ratković.

Stvaralaštvo Rista Ratkovića ima neprolaznu vrijednost. Zbog toga i večeri nazvane njegovim imenom tako dugo traju i opstaju. Ovogodišnje Ratkovićeve večeri poezije, 47. po redu, svečano je otvorio ministar kulture Janko Ljumović, u Centru za kulturu. U okviru svečanog otvaranja prisutni su imali priliku da čuju pjesmu Rista Ratkovića ,,Merima“, u izvođenju reditelja Gorana Bjelanovića, uz pratnju na klaviru profesorice Jasmile Hot. Direktor Ratkovićevih večeri poezije Kemal Musić kazao je za Radio Bijelo Polje, da je ponosan što ova manifestacija ide proevropskim, i svjetskim putem.

- Gosti na ovogodišnjim 47. Ratkovićevim večerima poezije dolaze nam iz Kine, tri značajna pisca, na šta smo veoma ponosni. To potvrđuje kvalitet ove manifestacije i da je misija koja je započeta davne ’70 godine ostvarena, naglasio je Musić. On je dodao da su gosti iz Kine zainteresovani za buduću saradnju, što bi podrazumijevalo učešće crnogorskih pisaca na pjesničkim manifestacijama u Kinu.

U okviru centralnog programa, održano je i pjesničko veče u gdje su se predstavili istaknuti pjesnici iz zemlje i okruženja, kao i gosti iz Kine: Ms. Feng Dehua (Kina); Faruk Šehić (BiH); Tanja Bakić (Crna Gora); Dragan Jovanović Danilov (Srbija); Skender Tamali (Albanija); Danijela Đuković (Crna Gora); Mr. Freng Min (Kina) i Dimitrov Popović (Crna Gora).

Prvog festivalskog dana otvorena je izložba akademskog slikara Aldemara Ibrahimovića, o čijem je stvaralaštvu govorio mr Abaz Dizdarević.


- Aldemar se oduvijek bavio odnosima boja i površina, ali ono što je novina na ovim slikama jesu jasno prikazani elementi tradicionalne arhitekture, strukture sokaka i kaldrme, višeslojno prikazanih na većini radova. Slojevitost fragmenata neodoljivo podsjeća na iscijepane memoare, složene izuzetnom, ili samo autoru jasnom logikom, istakao je Dizdarević.

Kao kruna prvog dana 47. Ratkovićevih večeri poezije, održano je veče sa specijanim gostom – Abdulahom Sidranom, što je bilo i prilika da se promoviše i njegova knjiga “Antologija Sidran” u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije.

- Drago mi je što sam u ovom gradu, što učestvujem u okviru jednog divnog programa koji promoviše kulturu i poeziju. U Bijelom Polju se osjećam kao kod svoje kuće, i uvijek se rado odazovem pozivu. Odabrao sam 33 pjesme koje će biti objavljene u antologiji i bio bih srećan ako sam u svakoj od njih postigao nešto što će se svidjeti drugima. Ja iskreno ponekad ne volim svoju poeziju, kada u njoj preovladava žal, kajanje, jer uzalud je.

DRUGI DAN

U okviru 47. Ratkovićevih večeri poezije bilo je riječi i o književnim časopisima u Crnoj Gori. Jedan od časopisa koji teži ka afirmaciji mladih pisaca, uz poseban akcenat na akcenat na umrežavanje regionalnih književnosti je i časopis “SCRIPT”. Urednik Mirza Lekić kaže da im je želja da otvore novi prostor za književnost.

- U tom cilju, uradili smo prevode književnosti malih naroda na crnogorski jezik, kao što je palestinska i marokanska književnost, kazao je urednik Lekić.

Drugog festivalskog dana u dvorištu Kuće Rista Ratkovića promovisana je antologija “Pjesnikinje Crne Gore” Jovanke Vukanović, koja je objavljen u izdanju Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije. Oovoj knjizi govorila je Ksenija Rakočević, a o knjizi “Ugovor s prašinom” prošlogodišnje dobitnice Nagrade Risto Ratković – Lane Derkač, govorio je Goran Samardžić. U Parku pjesnika su, takođe, predstavljene i knjige “S glavom u torbi” i “Dolores” prošlogodišnjih dobitnica nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina Jovane Bojović i Enese Mahmić, a na istom mjestu, nastupili su i ovogodišnji finalisti konkursa Ratkovićevih večeri poezije, te dodijeljene prva, druga i treća nagrada pjesnicima do 27 godina. Prvu nagradu ovogodišnjeg konkursa Ratkovićevih večeri poezije dobila je Emina Selimović iz Zenica, drugu Mirela Bašić, takođe iz Zenice, a treću Milica Milenković iz Svrljiga.


Jedan od bitnijih segmenata ovogodišnjih Ratkovićevih večeri poezije je nastup književnika iz Narodne Republike Kine, čije predstavljanje je održano u dvorištu Kuće Rista R atkovića. U okviru predstavljanja ove drevne i značajne civilizacije, prisustvovali su istaknuti pjesnici Feng Dehua, Peng Min i Xu Weifeng, koji nijesu krili zadovoljstvo povodom gostovanja na ovakvoj manifestaciji. Prisutni su imali prilku da upoznaju kinesku kulturu, tradiciju, i uživaju u modernoj i klasičnoj poeziji.

Pjesnikinja i prozaistkinja Feng Dehua, pod pseudonimom Feng Quiz, rođena je 1960. godine u Unutrašnjoj Mongoliji, zamjenica je Generalnog direktora odjeljenja za stvaralaštvo i odnose sa javnošću. Objavila je desetine knjiga, među kojima ,,U podnožju svete planine“, ,,Licem ka rijeci“, ,,Izgubljena prerija“, i ,,Bore od plesa“, i dobitnica je brojnih nagrada.

- Kinesko udruženje književnika osnovano 1949. godine ima veoma bogatu izdavačku djelatnost, koja uključuje više časopisa, među kojima se ističe ,,Renmin wenxue“, i danas udruženje broji 9000 članova“, kazala je pjesnikinja i prozaistkinja Feng Dehua.

Kineski pjesnici, na svom jeziku predstavili su nekoliko svojih pjesama, dok su prisutni imali priliku da čuju i prevod za koji je zaslužna crnogorska pjesnikinja Tanja Bakić.


Pjesnik, kritičar i prevodilac Xu Weifeng, (Bei Ta), rođen je 1969. godine u Jiangsu, potpredsjednik i član borda direktora Svjetskog kongresa pjesnika, objavio je 30 knjiga, među kojima su zbirke poezije ,,Sat u kojem su zarđale ruke“, ,,Nektar u kamenju“, a njegove pjesme prevedene su na 15 stranih jezika. Cjelokupna njegova poezija inspirisana je kamenjem i stijenama i zbog toga je kazao da se lijepo osjeća u našoj državi, koja je okružena onim što ga inspiriše.

Najmlađi kineski pjesnik, koji se predstavio publici u Bijelom Polju je Peng Min, koji je rođen 1983. godine u Hunanu, urednik je časopisa poezije Poetry Journal, i dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Posljednja objavljena zbirka eseja ,,Snovi koji su ismijavani učiniće da zasijaš jednog dana“.

Sa gostima iz Kine razgovarala je crnogorska pjesnikinja Lena Rut Stefanović.

Međunarodno pjesničko veče u dvorištu Kuće Rista Ratkovića otvorio je pisac Xu Weifeng iz Kine, koja je gost država ovogodišnje međunarodne manifestacije. Pjesnikinja Lena Rut Stefanović, publici se predstavila pjesmom o Crnoj Gori i o Arhanđelima i Dervišima.

- Ja sam presrećna učešćem na Ratkovićevim večerima poezije, ovo je zaista raj na zemlji. Organizacija je na najvećem nivou. Ovogodišnja manifestacija je nekako posebna, učestvuju pjesnici iz svih krajeva svijeta, i vlada lijepa energija. Ovim putem bih se zahvalila organizatorima na pozivu za učešće, kazala je Lena Rut Stefanović.

Nakon Lene Rut Stefanović nastupio je Bogić Rakočević, koji je kazao da je ova manifestacija najprestižnija smotra ove vrste u Crnoj Gori.

- Ratkovićeve večeri poezije imaju već prepoznatljivu međunarodnu reputaciju, što su i potvrdili učesnici iz regiona i nadam se da će u vremenu koje je pred nama, još više izgrađivati svoj ugled, koji je nemoguće bilo čime narušiti, kazao je Rakočević.

Pristunima su se stihovima predstavili: Xu Weifeng (Kina); Dijana Čelepija – Topaku (Albanija); Bogić Rakočević (Crna Gora); Lana Derkač (Hrvatska); Jovanka Vukanović (Crna Gora); Mimoza Redžveljaj (Albanija) i Lena Rut Stefanović (Crna Gora), čitajući poeziju na svom maternjem jeziku, dok je prevod čitala glumica Sanja Ćirović.

Drugi dan Ratkovićevih večeri poezije završen je koncertom Tanje Banjanin u velikoj Sali Centra za kulturu.


- Prvi put sam u Bijelom Polju i zaista je lijepo biti među publikom koja razumije muziku. Iza nas je jedno mirno veče, jer smo takav repertoar i odabrali. Publika je lijepo odreagovala na moje pjesme i veoma sam zadovoljna. Nadam se da su se lijepo opustili i da su uživali u pjesmama, kazala je za Tanja Banjanin.

 

TREĆI DAN

Treći dan Ratkovićevih večeri poezije počeo je tako što su pjesnici krenuli o obilazak osnovnih škola “Risto Ratković”, “Dušan Korać” i “Vladislav Slobodanov Ribnikar”. Takođe, u biblioteci “Miodrag Bulatović” u Banjem Selu održana je promocija zbornika pjesama “Limske pjesničke luke”, a u biblioteci “Ćamil Sijarić” u Godijevu obilježena je stogodišnjica rođenja crnogorskog pjesnika Dušana Kostića.

U dvorištu Kuće Rista Ratkovića priređen je omaž nedavno preminulom crnogorskom pjesniku Mladenu Lomparu, o čujem liku i djelu su govorili Zuvdija Hodžić i Slobodan Marunović.

Odlazak Mladena Lompara veliki je gubitak za crnogorsku kulturu, ali negovo djelo će živjeti vječno, jer pripada nacionalnoj riznici i umjetničkom blagu naše zemlje.


- U svemu što je radio polazio je od Rodenove misli “Prvo treba biti čovjek, pa umjetnik”, a on je upravo i u životu bio veliki čovjek i umjetnik. Za nas, koji smo imali privilegiju da se sa njim družimo, njegovo odlazak je nešto što nas duboko pogađa, izgubili smo najmilijeg. On nije bio jedan od nas, on je bio najbolji od nas, iako nikada sebe nije stavljao u prvi plan. Zalagali smo se za multietničku i multikonfesuionalnu nezavasinu Crno Goru, on je bio mnogo hrabriji od mene, ali na jedan specifičan-miran način. Njegovo djelo će vječno živjeti, ono je jako, a Crna Gora zna to juče, danas, a znaće i sjutra, kazao je Hodžić.

Pjesničko veče na završnici Ratkovićevih večeri poezije otvorio je pjesnik iz Bosne i Hercegovine, Goran Samardžić.

- Osjećam se kao veteran ovih susreta i mislim da ova manifestacija ide uzlaznom putanjom, što ovogodišnja i potvrđuje. Pratio sam sve programe i zaista sam impresioniran, kazao je Samardžić.

Tokom pjesničke večeri, predstavili su se autori iz zemlje i regiona, a posebnu zahvalnicu primio je bosanskohercegovački pisac, akademik, Abdulah Sidran, a zahvalnicu je uručila Marija Čolpa.


Osim Samardžića i Sidrana, stihove su kazivali Đorđe Šćepović, Borislav Jovanović i Velimir Ralević.

Poetska predstava po tekstovima nobelovke Vislave Šimborske, u adaptaciji Varje Đukić, izvedena je sali Centra za kulturu. Predstava je adaptacija 14 pjesama Šimborske, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 1996. godine, a iz zbirke Trenutak.


Kruna Ratkovićevih večeri poezije je uručenje nagrade. Ove godine nagradu “Risto Ratković” ravnopravno su podijelili Tanja Kragujević iz Beograda i Balša Brković iz Podgorice.

- Tanja Kragujević je prepoznatljiv znak jugoslovenskog i post-jugoslovenskog pjesništva, skoro pet decenija, dok je Balša Brković jedan od začetnika nove crnogorske književnosti stvarane krajem prošlog i početkom ovog milenijuma, kazao je predsjednik žirija Borislav Jovanović.


- Posebno se zahvaljujem žiriju na razumijevanju za ovakav jedan pjesnički napor, koji čini moj ,,Efekat leptira“. Veoma sam polaskana načinom na koji je donijeta odluka, tajnim glasanjem, i ravnopravno sa kolegom Balšom Brkovićem. Počastvovana i srećna, nečim što ne bih nazvala ,,smjenom generacija“, već dijalogom. Hvala organizatorima na interesovanju za poeziju i na uspomenama na jednog velikog pisca“, istakla je Kragujević u svom obraćanju.

,,Zbirka ,,Efekat leptira“ afirmiše najbolja svojstva poezije, gdje su sačuvane savremenosti poetskog bića i njegove misije. Zbirka ,,Crno igralište“ je vizija svijeta sagledanog u jednoj kosmogonijskoj ravni, u kojoj dominira vječiti faustovski sindrom, faustovska šizofrenija poistovjećivanja sa crnim igralištem, i dobro je što se Brković vratio poeziji“, zaključio je Janković.

- Drago mi je da ova nagrada nosi ime pjesnika koji je otkrivao nepregledna prostranstva individue, onoga koji tvori poeziju i zbog kojeg poezija nastaje. Drago mi je što će u ljetopisu ove nagrade moje ime stajati zajedno sa imenom istaknute pjesnikinje Tanje Kragujević i što se sve odvija u gospodskom gradu Bijelom Polju, gradu književnih magova kakvi su bili Ćamil ili Bule, kazao je laureat Balša Brković.

Nagrade je dobitnicima uručio Miroljub Ljupče Ratković.

Međunarodni žiri u sastavu:
Predsjednik Borislav Jovanović, Crna Gora;
Blaga Žurić, Crna Gora;
Tomica Bajsić, Hrvatska;
Faruk Šehić, BiH;
Dragan Jovanović Danilov, Srbija.

U okviru manifestacije koja je održana tokom protekla tri dana u našem gradu, predstavili su se istaknuti pjesnici iz zemlje, regiona i svijeta, koji su svojim stihovima, i promocijama doprinijeli da i ove 47. Ratkovićeve večeri poezije dobiju svoju posebnost.

Pokrovitelji 47. Ratkovićevih večeri poezije su Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Bijelo Polje.

 

Foto: Radio Bijelo Polje

 

 

EMILIO NIGRO, POEZIJA

Pisac i novinar, pozorišni kritičar i pjesnik, porijeklom je iz Kalabrije.
okt 23, 2024

Lena Petrović, TRI PJESME

Lena Petrović (Beograd, 1984) završila je osnovne studije prava u Beogradu i master…
sep 22, 2024

BORČE PANOV, POEZIJA

Borče Panov je savremeni makedonski pjesnik, dramski pisac, prevodilac i esejista. Rođen…
maj 20, 2024

Tatjana Zeković - POLIPTIH

Rođena u Podgorici 1968.godine. Završila je odsjek za francuski jezik i književnost na…
maj 02, 2024

Dino Lotinac, PRIČE

Rođen je 1986. godine u Sjenici. Studije književnosti završio je na Državnom univerzitetu…
dec 05, 2023

Bogić Rakočević, STIJENE

Bogić Rakočević je pjesnik, prozni pisac, književni kritičar, antologičar i TV autor.…
nov 22, 2023

Petar Matović, Somot i dim

Petar Matović rođen je 1978. u Užicu, završio je studije srpske književnosti u Beogradu.…
nov 12, 2023
Go to top