Književna manifestacija od nacionalnog značaja Ratkovićeve večeri poezije održane su u Bijelom Polju od 3. do 5. septembra po 48. Put, u organizaciji Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije i pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore i Opštine Bijelo Polje. Otvarajući manifestaciju, ministar kulture Aleksandar Bogdanović istakao je da zahvaljujući Ratkovićevim večerima poezije i ovog septembra poezija je postala dio žive stvarnosti grada, a Bijelo Polje pjesnička prijestonica regiona. On je istakao da je za 48 godina postojanja na ovoj manifestaciji nastupio svako ko nešto znači u pjesništvu Crne Gore i okruženju, dajući svoj doprinos u čuvanju tradicije stihotvorstva, koju su u crnogorskoj istoriji stvarali ne samo pjesnici već i vladari.

-Iako od Njegoša do Ratkovića crnogorska poezija ne bilježi domete koji bi se mogli ravnati sa stvaralaštvom ova dva velikana, poezija je bila stalno prisutna u životima ljudi ovih prostora, koji su uz gusle slavili svoja vojevanja, tužbalicama ispraćali svoje bližnje, ali se i radovali životu pastoralnim i veselim stihovima bogatog usmenog stvaralaštva. U današnjem vremenu mali je broj književnih manifestacija fokusiranih na pjesničko stvaralaštvo, čije trajanje može da se uporedi sa petodecenijskim kontinuitetom „Ratkovićevih večeri poezije“. Upravo je ta istrajnost u vremenima koja bilježe stalnu regresiju poezije učinila da „Ratkovićeve večeri poezije“ postanu jedna od najznačajnijih pjesničkih manifestacija u regionu. Zahvaljujući književnim stvaraocima ovog kraja održavan je taj dosluh sa tradicijom kroz njihove autentične poetike, koje su isto tako bile u dosluhu sa književnim istraživanjima njihovih vremena – od tamne metafizičnosti Ratkovićevog lirizma i neosimbolističkog traganja Blaža Šćepanovića u poeziji, do takođe inovativnog proznog stvaralaštva Ćamila Sijarića i Miodraga Bulatovića. I uistinu, najznačajniji ovdašnji dvadesetovjekovni književni stvaraoci pokazali su kako iskustvo svog prostora - ukorjenjeno u njegove istorijske, mitske i arhetipske slojeve - može da se odrazi u savremenom umjetničkom stvaralaštvu, kazao je ministar Bogdanović.

Na značaj i važnost ove tradicionalne pjesničke manifestacije, koja je i ove godine okupila brojne književnike, ukazao je i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je naglasio da učešće na „Ratkovićevim večerima poezije“ predstavlja čast, a nagrada „Risto Ratković“ prestiž.

-Davno je neko rekao da je Lim krvotok crnogorske književnosti. U Limskoj dolini rođeni su najznačajniji crnogorski pisci – Mihailo Lalić, Miodrag Bulatović, Ćamil Sijarić, Risto Ratković, Radovan Zogović, Husein Bašić i mnogi drugi. Samo u Bijelom Polju rođena su tri velikana jugoslovenske književnosti – Ratković, Sijarić i Bulatović. Zbog toga i ne čudi činjenica što su „Ratkovićeve večeri poezije“ upravo počele u Bijelom Polju 1970. godine, a danas prerasle u jednu od najznačajnijih pjesničkih svetkovina na prostorima bivše Jugoslavije. Opština Bijelo Polje i Ministartsvo kulture Crne Gore snažno podržavaju ovu manifestaciju, a time kulturu i umjetnost koja prevazilazi nacionalne granice i koja pozicionira Bijelo Polje i Crnu Goru na karti važnih kulturnih destinacija, kazao je predsjednik Smolović.

Tokom tri dana trajanja ove pjesničke manifestacije, održano je tridesetak događaja.

-Ratkovićeve večeri poezije su jedna od najznačajnih pjesničkih manifestacija, ne samo u Bijelom Polju i Crnoj Gori već i mnogo šire i potrudili smo se da ove godine bude prava internacionalna manifestacija. Ono na šta smo posebno ponosni jeste Almanah Ratkovićevih večeri poezije,  koji predstavlja presjek svjetskog pjesništva, jer se u njemu nalaze pjesnici iz raznih država, čije su pjesme objavljene na crnogorskom, engleskom i njihovom maternjem jeziku. Osim toga, uradili smo i petnaestominutni dokumentarni fil o Ristu Ratkoviću, kao najavu 50. Ratkovićevih večeri poezije, kada ćemo imati širu verziju tog dokumentarca, sabrana djela Rista Ratkovića i prevod njegove poezije na engleski jezik, saopštio je Kemal  Musić, direktor JU Ratkovićeve večeri poezije.

Ono što je prema riječima Musića takođe novina jeste i program koji nosi naziv “Kafa se piscem”, a jedan od važnijih segmanata festivala jesu međunarodne pjesničke večeri, koje su se ove godine održale pod nazivom ”Eno ga, po moru teče Lim”,  u okviru kojih se predstavilo dvadesetak pjesnika.

-Centralna pjesnička figura ovogodišnjeg festivala je Don Paterson, jedan od najznačajnijih pjesnika u Evropi, a na ovogodišnjim večerima  poezije predstavljena je i njegova knjiga “Lako prizemljenje” (Landing Light), u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije i prevodu članice Savjeta ove ustanove Tanje Bakić, kazao je Musić.

NAGRADA RISTO RATKOVIĆ

Prestižnu nagradu “Risto Ratković” za najbolju knjigu u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni I Hercegovini I Hrvatskoj dobio je hrvatski pjesnik Marko Pogačar za poetsku zbirku “Zemlja, Zemlja”. Obrazlažući odluku žirija, koji su činili predsjednik Andrej Nikolaidis I Lena Ruth Stefanović iz Crne Gore, Sinan Gudžević iz Hrvatske, Dobrivoje Stanojević iz Srbije I Nedžad Ibrahimović iz Bosne I Hercegovine, Nikolaidis je kazao da predanost poeziji, kosmopolitski duh, duboki filozofski uvidi, vanserijska vještina u jeziku karatkerišu cijeli opus Marka Pogačara, mladog pjesnika i jednog od najvažnijih stvaralaca postjugoslovenske književnosti.

- Marko Pogačar zna mnogo o poeziji, filozofiji, kulturalnoj teoriji. Njegove pjesme su radost za univerzitetske profesore, koji se na njihovom primjeru mogu baviti arheologijom ideja. To je ono što rade dobri pjesnici, poput Pogačara. Ono što od njih dobijamo nije tek mudrost i ljepota, nego i sloboda, radikalna otvorenost. Takvi pjesnici čine da je svijet opet mlad, a vrijeme ponovo ono prije nego što smo potrošili sve mogućnosti, kazao je Nikolaidis.

Marko Pogačar, kojemu je nagradu uručio predjsednik Skupštine opštine Abaz Dizdarević, je istakao da ga nagrada zaista raduje i da mu mnogo znači.

-Nagrade ne zaslužuju i ne primaju pjesnici, zaslužuju ih samo knjige pjesama i primaju ih knjige pjesama. Budući da knjige najčešće nemaju ruke, ja zahvalno primam ovu vrijednu i važnu nagradu u ime tog dotičnog rukopisa, kazao je Pogačar.

PRVI DAN

Prvi dan ovogodišnjih Ratkovićevih večeri poezije počeo je Malim sajmom velikih knjiga u kući Rista Ratkovića, gdje je izloženo više od 50 naslova u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije. Među  djelima sjajnih crnogorskih autora, kao i književnika iz regiona, našla su se i dva svjetska imena - Orhan Pamuk i Don Paterson, čija su djela prevedena i objavljena u izdanju RVP.

-Pored organizovanja ove manifestacije, koja je i ove godine internacionalnog karaktera,  najvažniji segment rada naše ustanove upravo jeste izdavačka djelatnost, zato smo i odlučili da na ovogodišnjem sajmu predstavimo i promovišemo sva naša izdanja. Pored knjiga Pamuka i Patersona, svakako je važno istaći da svi ljubitelji književnosti mogu pronaći knjige svih dobitnika nagrade “Risto Ratković” od 2012. godine, kao i Almanah Ratkovićevih večeri poezije,  koji predstavlja presjek svjetskog pjesništva, jer su se u njemu našli pjesnici iz raznih država, čije su pjesme objavljene na crnogorskom, engleskom i njihovom maternjem jeziku, naveo je direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, Kemal Musić.

On je dodao da se na sajmu mogu naći i antologije crnogorske,  srpske, hrvatske i bosansko-hercegovačke poezije, Izbor iz crnogorske kratke priče, Antologija ženske crnogorske poezije, studije o Miodragu Bulatoviću, Ristu Ratkoviću, kao i djela  brojnih domaćih autora.

Ovogodišnje Ratkovićeve večeri poezije uvele su novi segment u program – Kafa sa piscem. Dramaturg i pisac Božo Koprivica, kako mnogi kažu čovjek gesta, linije i filmskog reza ali i jedan od najstrastvenijih navijača Partizana, jedan je od naših najznačajnih stvaralaca, koji na veoma specifičan način iznosi svoja viđenja života. Stvaralaštvo Boža Koprivice u potpunosti je vezano za fudbal, kroz koji načinje neke esencijalne i važne teme i iznosi istine o svijetu, a više o životu ove originalne ličnosti u našoj književnosti poštovaoci njegovog stvaralašta imali su priliku da čuju u okviru programa “Kafa sa piscem”. O lopti, koja je odredila biografiju Koprivice, o igri i fudbalu, Nikšiću i Beogradu, kao i o književnicima Kišu, Kovaču, Pekiću uz koje je sazrijevao, Božo Koprivica razgovarao je sa Vanjom Kovačevićem u kafe baru “Klik”.

U znak sjećanja na velike pisce Miodraga Bulatovića i Ćamila Sijarića, u Biblioteci Ćamil Sijarić u Godijevu organizovan je program “Rod i dom”, gdje su nastupili pisci Safet Sijarić i Milorad Durutović, dok je u Biblioteci “Miodrag Bulatović” u Banjem selu organizovan program “Krugovi na vodi”, gdje su nastupili prozni pisci Elvedin Nezirović, Adnan Repeša, Amar Mulabegović, Nedžad Ibrahimović i Kemal Musić.

“San ulice” je knjiga Boža Koprivice, koja je ljetos izašla u produkciji  JU Ratkovićeve večeri poezije. O ovoj knjizi, u okviru festivala, govorili su Sinan Gudžević, Balša Brković i autor.

-Drago mi je što je knjiga objavljena baš u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije, koja iz godine u godinu pokazuje svoj značaj i kvalitet, ali i okuplja brojne istaknute autore iz regiona i svijeta. Sve bitne stvari, pa tako i promocija ove knjige, dešavaju se u dvorištu, jer taj pogled na dvorište vodi prema igri, kazao je Božo Koprivica.

Prisjećanje na mladost, spajanje umjetnosti i sporta, ali i evociranja uspomena na ljude iz određenog perioda, autor Koprivica kazao je da je ostao ,,dužan gradu Nikšiću“, pa otuda i ideja za stvaranjem ovog djela.

-Čitajući ovu knjigu, na planini i moru, ja sam više puta zaplakao, i pogođen sam njom na više načina. Rado bih ovoj knjizi pisao fusnote, jer likove koje Božo u njoj spominje toliko žive u našim životima, kazao je književnik Sinan Gudžević.

Prvog festivalskog dana, otvorena je izložba umjetničkih instalacija autora Jusufa Hadžifejzovića, u galeriji Centra za kulturu.

Otvarajući izložbu, profesor Petar Ćuković kazao je da mu je čast učestvovati na jednoj prestižnoj manifestaciji, i u okviru nje, kako je naglasio, otvoriti izložbu jednog od najznačajnih umjetnika na prostoru bivše Jugoslavije.

- Svi ovi radovi imaju duboku vezu sa roditeljskim ambijentom, jer Jusufov otac se bavi otpadom, a ovdje možemo vidjeti kako se stvari sa otpada vraćaju  i kako im se pridaje plemeniti značaj kroz umjetničku intervenciju, i kako se na neki način odaje pošta onome koji je tvorac našeg umjetnika, istakao je profesor Ćuković.

Svi izloženi radovi Hadžifejzovića nastali su na pronađenim materijalima, većinom kartonima, koji su služili za pakovanje industrijskih proizvoda, a što je privuklo pažnju posjetiocima u Bijelom Polju.

Međunarodno pjesničko veče ,,Eno ga, po moru teče Lim“, održano je u okviru programa Ratkovićevih večeri poezije, u Centru za kulturu. Ljubiteljima poezije predstavili su se istaknuti autori iz regiona i svijeta. Svoje stihove, prve festivalske večeri, čitali su crnogorski književnik Balša Brković, Bojko Lambovski (Bugarska), autor iz Bosne i Hercegovine Elvedin Nezirovcić, Erik Lindner (Holandija), Fahredin Šehu (Kosovo) i Gi Helminger (Njemačka).

Svečano otvaranje 48. „Ratkovićevih večeri poezije“ obilježio je i rok koncert Đorđa Davida, koji je sa svojim bendom, na RVP napravio prvi „unplugged“ koncert (akustički koncert) za 15 godina rada.

-Svaki „unplugged“ koncert je ozbiljan zadatak, to je stvar u okviru koje se emocijama ratuje i posebno mi je drago što mi je kao glumcu pripala čast da se ovaj prvi koncert desi na jednoj ovakvoj manifetsaciji, koja traje punih 48 godina. Za Rista Ratkovića sam prvi put čuo na prvoj godina fakulteta, a danas nastupam na manifetsaciji koja nosi njegove ime, tako da je za mene ovo ogromno zadovoljstvo, kazao je Đorđe pred sami početak koncerta.

Prvo veče 48. „Ratkovićevih večeri poezije“ upotpunio je i nastup Gradskog hora, koji je kao i mnogo puta do sada, oduševio Bjelopoljce.

DRUGI DAN

Književnika, prevodioca i filologa, Sinana Gudževića, ljubitelji  i poštovaoci umjetnosti imali su priliku da upoznaju drugog festivalskog dana, u okviru programa “Kafa sa piscem” u kafe baru “Klik”. Neko je jednom rekao da je prevođenje drugi  po starosti zanat, bez kojeg ne bi bilo ni onog prvog, a kako je istakao i Sinan Gudžević – to je zanat bez kojeg ne bi postojala svjetska književnost i bez kojeg bi oni koji ne znaju jezike ostali uskraćeni za vanvremnska književna djela.

 

-Težak je to zanat, čak možda i uzaludan za onoga ko prevodi, a ipak dobro djelo za one koji će čitati. Prevođenjem jednog djela mora se kazati ono što stoji u originalu, ali ne nužno tačno onako kako je rekao pisac. To je otkrivanje drugih, tuđih svjetova, povezivanje autora i čitalaca. Ja sam rođen u kraju gdje se na jedinstven način miješaju ekavica i ijekavica. Tamo se kaže u jednini „dijete“, a u množini „deca“! „Mesec“, ali „mijena“: mesečeva mijena. Meni prelazak s ekavice na ijekavicu nije neprirodan, a najprirodnije mi je da ih u govoru miješam, rekao je Gudžević.

Program za mlade pjesnike je ono što se tradicionalno dešava na Ratkovićevim večerima poezije. Ove godine u parku pjesnika predstavilo se šest finalista, a mlada pjesnikinja Marija Dragnić, Nikšićanka koja živi u Beogradu, dobitnica je prve Nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina. Drugu nagradu dobila je Anđela Pendić iz Beograda, dok je treća pripala Arminu Stefanoviću iz Sarajeva.

U okviru ovog programa promovisana je i zbirka pjesama “Ademove suze” Emine Selimović iz Zenice, prošlogodišnje dobitnice prve nagrade Ratkovićevih večeri poezije. O ovoj zbirci govorila je književna kritičarka Ksenija Rakočević.

-Čitajući neku knjigu poezije moramo znati da pjesnik nikada nije zanimljiv po svojim emocijama, već po tome da li umije da ih izrazi. A u ovoj zibirci vidimo da Emina umije da izrazi svoje emocije, da vlada formom i sadržajem i da je već stilski izgrađena. Sam naslov ima jasnu asocijaciju na početak, ali i na kraj, a upravo kraj, odnosno smrt, jeste osnovni motiv ove zbirke. Upravo smrt predstavlja onu granicu koja vrijeme dijeli na ono prije, koje je uvijek pozitivno kotirano i ono poslije koje nosi negativnu konotaciju. Svima nam je poznato da je Adem ili Adam onaj prvi biblijski, praiskonski, za čiji grijeh mi svi ispaštamo, tako i da je grijeh jedan od lajtmotiva Eminine poezije, kazala je Rakočević.

U okviru programa 48. Ratkovićevih večeri poezije, u Centru za kulturu upriličen je i susret sa zavičajnim piscem Beširom Ljuškovićem, koji je ljubiteljima pisane riječi predstavio svoje bogato stvaralaštvo. Ljubav prema pisanju od početnih priloga u lokalnoj Komuni, preko bavljenja novinarstvom, vjerno svjedoči o mentalitetu i dešavanjima u Bihorskom kraju, koje Ljušković prenosi na papir. O ovom stvaraocu govorili su književna kritičarka Jovanka Vukanović, novinar Murat Ćorović i književni kritičar Petar Arbutina.

-Bešir Ljušković kreće u smjeru da dosegne one suštine bihorskog čovjeka, neprepoznatljivog, bez posebnih osobina koje možete vidjeti spolja, bez biljega koje nosi na čelu, ali utvrđenog u nečemu što je njegova sudbina i što se nameće kao književna tema. Da li će ona biti dobra ili loša zavisi od mjere talenta i iskrenosti, jer je iskrenost pomalo zaboravljena i manje važna i otuda Bešir bira svoje likove. Oni su možda modeli i amblemi nečega što je njegovo lično ili kolektivno sjećanje, kazao je V. Arbutina, a Murat Ćorović ističe da su prva Beširova pamćenja vezana za kazivanja djeda Tahira, kako ga je u najtežim borbama spasilo sjećanje na zavičaj, i zavičajna amajlija Vezeni rubac.

-Kroz sve segmente života Bešir Ljušković nosi dovoljno porodičnog traga, božijeg dara i Bihora. Kada čovjek van zavičaja postane poznat u svojoj struci, a u zavičaju ostane cijenjen, onda je to dokaz lične kulture i bogatstva tog istog zavičaja, pa je upravo takav i naš domaćin doktor stomatolog, Ljušković, naglasio je Ćorović.

Značajni književni stvaraoci upotpunili su međunarodno pjesničko veče ,,Eno ga, po moru teče Lim“, koje je organizovano i druge večeri  48. Ratkovićevih večeri poezije. Prisutni ljubitelji pisane riječi imali su priliku da čuju stihove na različitim jezicima, što je i dalo veći značaj ovoj manifestaciji.

U okviru ove večeri predstavili su se iz Crne Gore Lena Ruth Stefanović, Bosne i Hercegovine Ramiz Huremagić, Makedonije Katica Ćulavkova, Dženifer Lin Vilijams (SAD/Škotska) i Nilton Santiago (Peru).

Nakon čitanja stihova na maternjem jeziku, Nilton Santiago je kazao da je veoma srećan što je učesnik ovako značajne manifestacije.

-Organizacija je odlična, ljudi su divni prema meni. S obzirom na to da živim u Barseloni, gdje ima previše svijetla, uskraćen sam vidjeti zvijezde ali, napokon u vašem gradu sam ih vidio, i srećan sam. Hvala vam na tome, istakao je Santiago.

Književnik, kriminolog Ramiz Huremagić iz Bosne i Hercegovine prvi put se predstavio na Ratkovićevim večerima poezije, a kako je kazao za Radio Bijelo Polje, čast mu je što je ove godine dobio tu priliku.

-Manifestacija poput ove su mogućnosti za pjesnike da sretnu ,,one druge“. Poezija često ostane u koricama, na policama i rijetke su prilike kada pjesnik ima mogućnost da upozna svoje kolege sa drugih krajeva svijeta, tako da je postojanje ovog festivala veliki doprinos tome, zaključio je Huremagić.

Književnica Lena Ruth Stefanović, kazala je da Ratkovićeve večeri poezije imaju veličinu a to je trajnost od 48 godina, koja je, kako navodi, rijetkost ne samo za region, već i za cijeli svijet.

-Otvorili smo granice, i to odražava stanje naših građana koje je otvoreno i okrenuto novim prijateljstvima. Čuju se stihovi na svim jezicima, i mogu reći da je i ove godine veličanstveno u Bijelom Polju, istakla je Ruth Stefanović.

U veličanstvenom ambijentu etno sela “Vuković” odigrana je predstava ,,Hasanaginica" Bjelopoljskog pozorišta, koju je po tekstu Ljubomira Simovića režirao i adaptirao Slobodan Marunović i tako je završen drugi dan 48. Ratkovićevih večeri poezije. U predstavi igraju: Zoran Vujović, Marija Labudović, Moamer Kasumović, Petar Novaković, Omar Bajramspahić, Slađana Bubanja, Nada Pavićević, Izet Mulabegović, Predrag Vukojević, Vlado Tomović, Jusuf Bajramspahić. Scenografiju za predstavu potpisuje Abaz Dizdarević, kostimografiju Jelena Perišić, muziku Dragoljub Đuričić, a scenski pokret Ferid Karajica.

TREĆI DAN

I treći dan je započeo programom „Kafa sa piscem“. Sa književnim kritičarem Dobrivojem Stanojevićem, Vanja Kovačević je razgovarao o tome kako je književnost neuhvatljiva, kako ona leti iznad nas, posmatra nas i smije se svakom našem čitanju, a svaki pokušaj njenog ograničavanja je nemoguć.

-Vječito su u školama od nas tražili da otkrijemo temu, a ona ne postoji, postoji samo tematika, jer u književnom djelu tema je sve što neko od nas pomisli da je tema. Tražili su od nas i da odredimo ideju, a zapravo postoji samo idejni svijet. Zato je Ingarednovo stanište veoma dobro jer omogućava da čovjek krene sopstvenim putem, da otkrije samosvojnost, do koje je jako teško stići, da otkrije u čemu smo to prvaci svijeta, jer smo svi u nečemu najbolji, kazao je Stanojević.

Tradicionalno, i ove godine su se pjesnici za djecu družili sa osnovcima u osnovnim školama “Risto Ratković”, “Dušan Korać” i “Vladislav Sl. Ribnikar”. Početak školske godine, učenici ovih škola započeli su uz stihove Blage Žurić, Muniba Sijarića, Slobodana Obradovića, Velimira Ralevića i Aleksandra Obradovića.

Književnu nagradu “Risto Ratković” prošle godine ravnopravno su podijelili pjesnik iz Crne Gore Balša Brković i pjesnikinja iz Srbije Tanja Kragujević. Njihove knjige “Efekat leptira” Tanje Kragujević i “Izabrane pjesme” Balše Brkovića, u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije, promovisane su na ovogodišnjem festivalu.

Izbor Brkovićeve poezije uradio je Božo Koprivica, koji ističe da Brković od prvih pjesama ima jak retorički nerv, dar za karnevalizaciju i slobodu forme.

-Brković već u mladalačkim pjesmama uspijeva da ,,cimne“ čitaoca, i učini ga radoznalim. Zna da ispriča priču, jer bez nje nema poezije. Brkovićeva djela valja čitati uz Bokerinijevu Noćnu muziku Madrida, ili uz Rumunske igre Bele Bartoka u izvođenju Avija Avitala na mandolini, ili uz bjelopoljsku Sjela Hajra kraj bunara, istakao je Koprivica.

O knjizi “Efekat leptira” Tanje Kragujević govorio je Borislav Jovanović. On je istakao da je “Efekat leptira” jedna od onih knjiga koje afirmišu najbolja svojstva poezije, moderne ili postmoderne.

-Nema zapravo ništa efektnije i neposrednije za obrazloženje kvaliteta ove knjige od hermeneutičkog i sinestetičkog poziva na njen naslov, te njegovog proširenja na centralni stih cijele jedne poetske amblematike koji glasi  - Efekat leptira je stih. To je cijela jedna definicija kako autopoetike, tako i poezije uopšte, kazao je Jovanović.

U žiži festivala bila je knjiga “Lako prizemljenje” Škota Dona Patersona, jednog od najznačajnijih pjesnika današnjice. Djelo Patersona objavila je  JU Ratkovićeve večeri poezije, u prevodu Tanje Bakić, koja kaže da jedan od razloga za prevođenje ove knjige na naš  jezik  jeste u tome što je nagrađena prestižnim književnim nagradama Whitebread, i T.S. Eliot za 2003. godinu.

O ovoj oknjizi, osim Tanje Bakić, govorio je i škotski pjesnik Piter Mk Keri.

Međunarodno pjesničko veče ,,Eno ga, po moru teče Lim“, posljednje u okviru ovogodišnjih 48. Ratkovićevih večeri poezije, održano je u dvorištu kuće Rista Ratkovića. Prisutni ljubitelji pisane riječi imali su priliku da tokom programa međunarodnih pjesničkih večeri čuju stihove na različitim jezicima, čiji su autori dali značajan doprinos održavanju ove manifestacije.

U okviru  programa predstavili su se, iz Crne Gore Tanja Bakić, Makedonije Vladimir Martinovski, Poljske Evgenijus Kasjanovič, Rusije Tatjana Danilijanc i Škotske/SAD-a Piter MkKeri.

Književnik iz Makedonije, Vladimir Martinovski, već drugi put nastupa na Ratkovićevim večerima poezije, a kako je kazao za ova manifestacija je pravi praznik poezije.

-Divno je vidjeti i čuti na jednom mjestu autore iz svih krajeva svijeta, to je zapravo proslava poetske riječi. Večeras smo spojili različite vidove poezije, jezike, emocije i osjećanja, i za samo tri dana naučili smo dosta o drugim tradicijama i pristupima prema poeziji, i ovo je za mene predivno iskustvo, istakao je Martinovski, koji je odsvirao i jednu kompoziciju na tradicionalnom makedonskom instrumentu.On je dodao da vjeruje u budućnost poezije, koja, kako navodi, možda ima malu publiku, ali sigurno zna svoj put.

I književnik iz Poljske, Evgenijus Kasjanovič, iskazao je zadovoljstvo učešćem na ovoj manifestaciji, i prilici da posjeti Bijelo Polje. Kasjanovič je čitao stihove o zajedničkoj sudbini poljskog i crnogorskog naroda.

Go to top