U Bijelom Polju završen je 16. White field jazz festival u organizaciji JU Ratkovićeve večeri poezije i pod pokroviteljstvom Opštine Bijelo Polje. Orvarajući Festival, državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija Vatroslav Belan istakao je da White Field Jazz Festival dobija sve značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore i Bijelog Polja.

- Tokom proteklih petnaest godina ovaj festival je pokazao koliko se u krajoliku, koji je oduvijek odlikovala posebna raskoš boja i zvukova narodne muzike, može prepoznati veličina i drugih muzičkih žanrova. Ideja i koncept festival umnogome korespondiraju sa savremenim kretanjima na muzičkoj sceni Crne Gore koje, između ostalog, karakteriše i pojava umjetnika koji su svoje interpretatorske domete potvrdili i izvan naših prostora, kazao je Belan.

Direktor JU Ratkovićeve večeri poezije kazao je da je White Field Jazz Festival nastao iz potrebe da se unaprijedi kulturna i turistička ponuda Bijelog Polja, regiona i naše zemlje, te da je Bijelom Polju, kao regionalnom kulturnom i ekonomskom centru sjevera Crne Gore, nedostajao je kulturni događaj koji će sa sobom nositi “urbanu” priču, pogotovo kada je riječ o muzici. 

- Za 16 godina postojanja, uspjeli smo da pokažemo kako i male sredine mogu da budu nosioci važnih kulturnih događaja. Whitefield Jazz festival ima zadatak da, prije svega, pošalje sliku u svijet o Bijelom Polju, gdje je u 12. vijeku nastalo Miroslavljevo jevanđelje - najznačajniji spomenik južnoslovenske pismenosti, gradu u kojem su harvardski profesori Milman Peri i Albert Lord riješili homerovsko pitanje zahvaljujući epu „Ženidba Smailagić Meha” od preko 12.000 stihova, bjelopoljskog rapsoda Avda Međedovića, da je Bijelo Polje grad u kojem su rođeni velikani južnoslovenske književnosti Risto Ratković, Ćamil Sijarić, Miodrag Bulatović. Džez festival je nastavak njegovanja i razvijanja kulturnih i umjetničkih vrijednosti Bijelog Polja i mi ćemo se truditi da taj koncept i dalje unapređujemo, kazao je Musić.

 PRVI DAN 

Prvo veče White Field Jazz Festivala otvorila je bjelopoljska grupa “Akustična terapija”, na čijem su se repertoaru našle brojne strane kompozicije, ali i one domaće, kojima su oduševili publiku.

Nakon njih, nastupio je sastav “Kind of Blues”. Danijel Petkoviski, clan ovog sastava, kaže da je i ranije gostovao na ovom Festivalu, napominjući da bez ovakvih manifestacija neće biti ni novih generacija koje će svirati i slušati džez.

- Zbog toga je White Field Jazz Festival od krucijalne važnosti i za grad, ali i za državu, kazao je Petkovski.

White Field Jazz Festival tradicionalno okuplja poznata imena iz džez svijeta. Tako je prve večeri 16. White Field Jazz Festivala nastupio i Đorđe Obradović. I on je već nastupao na ovom Festivalu, ali kaže da mu je uvijek zadovoljstvo da dođe u Bijelo Polje.

- White Field Jazz Festival ima ono što drugi nemaju, a to je bliskost, srčanost i taj kontakt sa ljudima, koji, tvrdim, ne postoji nigdje drugo. Ovaj festival ima svoju dušu, a važan je i zbog novih i mladih neafirmisanih muzičara, ali i onih starijih, koji ostvarju neke nove kontakte, povezuju se sa publikom i organizatorima, tako da ima višestruki značaj, istakao je Obradović.

Prvo veče festivala zatvorio je makedonski džez sastav “Svetlost”, koji inače nastupa širom svijeta, a ovoga puta ih je White Field Jazz Festival doveo i u Crnu Goru, u Bijelo Polje. Grupa “Svetlost” izvela je nekoliko kompozicija sa njihova četiri albuma, koliko su ih do sada objavili, a basista Deni Omeragić, kazao je da se nada da je bjelopoljska publika uživala onoliko koliko su i oni na sceni u dvorištu Kuće Rista Ratkovića.

- Ovakvi festivali su mnogo značajni za popularizaciju džez muzike, jer je taj direktan kontakt sa publikom jako važan. Mi u Makedoniji imamo više džez festivala, neki traju i više decenija, pa se nadamo da će tako dugu tradiciju imati i ovaj bjelopoljski, a mi ćemo sigurno rado opet biti njegovi gosti, istakao je Omeragić.

Prvog dana 16. White Field Jazz Festivala otvorena je izložba slika bjelopoljskog umjetnika Edina Erovića Macana. Izložbu je otvorila dr Melida Travančić, koja je kazala da Erović snažno prenosi emocije na svoje slike u nastojanju da prikaže i pokaže prikriveni unutrašnji svijet. 

- Njegova težnja, želja jeste prikazati svijet koji nas okružuje, on želi da prikaže njegov deformitet, iskrivljenost, njegovo urušavanje i pomjeranje. On oblikuje i prikazuje život kroz svijet životinja kao jednu snažnu metaforu postojanja, tako da dominiraju kosti, odnosno životinjske lobanje, riba bez vode, puževi kojima nedostaju djelovi, dok u pozadini najčešće vidimo zrele trešnje kao simbol savršenstva i zaokruženosti od postanka do nestanka. I sve je na ovim slikama sažeto u dvije riječi: otkriće i prolaznost, kazala je Travančić.

DRUGI DAN

Legendarna rok grupa ,,Osvajači" nastupila je drugog dana White Field Jazz Festivala. Zvonko Pantović - Čipi, pjevač ovog benda, kazao je da je dvorište Kuće Rista ratkovića lijep i neobičan ambijent, pa su aranžmanske pjesme prilagodili prostoru.

- Džez festival je jako važna stvar za svaki grad, pogotovo za grad koji nije centar, pa je veoma važno da se u manjim  sredinama prave ovakve manifestacije, kazao je Čipi. Njegov kolega, bubnjar “Osvajača” Nenad Branković – Konga ukazao je na važnost organizovanja ovakvih manifestacija.

- Jedan lijep potez i divno druženje u Bijelom Polju. Odličan Festival koji njeguje džez zvuk, ali i bluz i rokenrol, kaže Konga, naglašavajući da “Osvajači” ove godine slave 30 godina postojanja.

U okviru druge večeri Jazz festivala, bjelopoljska publika imala je priliku da posluša i podgorički bluz orkestar “Jesenjin”,  koji predvodi naša poznata pjesnikinja dr Svetlana Kalezić Radonjić, koja ističe da je za njih važno predstavljanje na ovakvim manifestacijama.

- Često ističem da kultura u manjim gradovima  ima mnogo veći značaj nego u većim, jer festivale u većim gradovima možda nećete ni primijetiti, ali kada se to dešava u malom gradu zaista ima status svetkovine, koja, ne samo da obogaćuje članove tog društva, već stvara i riznicu uspomena kojima se svako od nas vraća. To ostavlja trajan pečat kada je riječ o kulturi jednog grada. Festivali podstiču mladi i stariji da razmišljaju kako bi se njihov izraz na džez način mogao muzički oplemeniti. Mislim da džez muzika ima svoje ljubitelje i poštovaoce, broj jeste mali, ali njihova strast prema toj vrsti muzike je tolika da uopšte nijesam zabrinuta za budućnost džeza, kazala je Kalezić Radonjić.

Etno grupa ,,Teferidž“ iz Rožaja prvi put se predstavila na bjelopoljskom džez festivalu. Irma Nurković, jedna od članica ove grupe, kazala je da su pokušali da svoje uživanje u muzici prenesu na publiku, te da im je nastup nastup na festivalu u Bijelom Polju veoma značajan.

U okviru 16. White Field Jazz Festivala promovisana je knjiga “Veo nad Rijekom C” bosansko-hercegovačke pjesnikinje Melide Travančić, u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije.

O knjizi, koja predstavlja putopisnu poeziju o Crnoj Gori, govorili su Nađa Durković i Dženan Kos.

- Stilski pojačivači ovoj poeziji nijesu potrebni, ona je u štimungu prividne pritajenosti, stišanosti, kažem prividne, jer je sva u ekspresiji pulsiranja. Iza pramenova magle, oblaka ili tanke tkanine izranja poezija koja u značenjskom naponu daje prvenstvo mislima, a koje imaju potrebu da nađu put do smisla i objesne baš sve, čak i onda kada bi duši možda moglo biti ljekovitije nedomisliti, istakla je Duraković.

Govoreći o poeziji Melide Travančić, doktor književnih nauka iz Travnika, Dženan Kos je kazao da je knjiga “Veo nad Rijekom C” objavljena u vremenu globalnih poremećaja uzrokovanim smrtonosnim virusom, kafkijanskim zasnovanim socijalnim ograničavanjima i vremenu udaljavanja ljudi.

- Zato se ovih četrdeset poetskih putopisa o kulturi Crne Gore, protkanih snažnim impresijama, sjećanjima, ali i ironičnim, satiričnim, pa i grotesknim ljubavnim meditacijama začetim upravo u onim najintimnijim užicima u ljepotama putovanja i ljepotama življenja, propušta kroz osobitu ekspresiju unutrašnjih pulsiranja pjesničkog, lirskog ja, pri čemu lično iskustvo ljubavi putuje od metafizičkih nemira do sudbinske ukletosti neukrotive prirode osobitog umjetničkog genija, kazao je Kos.

Pričajući o svojim putovanjima na kojima su i nastale pjesme koje sadrži ova zbirka, Travančić je naglasila da je srećna što je knjiga o Crnoj Gori objavljena u Crnoj Gori u izdanju Ratkovićevih večeri poezije, zbog tradicije, govora o poezijii, zbog samog poetskog festivala koji je prepoznat u regionu pa i šire.

 

 

 

DANILO LOMPAR, Tri pjesme

Danilo Lompar, rođen 2. januara 1978. godine na Cetinju. Objavio je 22 knjige poezije.…
jul 29, 2022
Go to top