Pedest drugo izdanje Ratkovićevih večeri poezije završeno je svečanim určenjem nagrade „Risto Ratković“ ovogodišnjem dobitniku Veliboru Čoliću za knjigu poezije „Emigrantska mantra“.

Nagradu mu je uručio predsjednik žirija za dodjelu ove prestižne nagrade Pavle Goranović u dvorištu kuće Rista Ratkovića, a nakon što mu je uručeno ovo značajno međunarodno književno priznanje Čolić je podsjetio da čim su mu javili da je dobio nagradu, odmah je reagovao tako što je rekao, a što se ponavlja već vjekovima iz rata u rat, da poezija ne može zaustaviti rat, ali da ni rat ne može zaustaviti poeziju.

- I ja se u ovoj knjizi, ali i na ovom mjestu, obraćam u ime onih nekoliko miliona Jugoslovena koji su izgubili rat. Tako je i “Emigrantska mantra” zapravo moja ateistička molitva za one naše ljude, od Bleda do Ulcinja, za one koji su ostali sa strane, koje smo zaboravili, na koje smo pucali, koje smo zamrzjeli, kazao je Čolić.

Obrazlažući odluku, predsjednik žirija Pavle Goranović istakao je da nagrađena knjiga “Emigrantska mantra” na poseban način opravdava simboliku nagrade koja nosi ime Rista Ratkovića, pjesnika – nomada koji je osvjedočio svoju (bez)zavičajnost i manifestacije koja istrajno obuhvata prostore piščevog sjećanja.

- Zaista je naše zadovoljstvo što smo u prilici da nagradimo vanserijsku knjigu “Emigrantska mantra” Velibora Čolića, pisca čija nas riječ podsjeća da imamo bližnjeg u svijetu koji se svakodnevno otuđuje. Njegove pjesme djeluju kao jedno neprestano i neizvjesno putovanje. I nijesu to samo Čolićeva sjećanja, već su isječci iz zajedničkog albuma onih prognanih i beznadežnih, mnoštva neprilagođenih, onih koji su sada dio svih naših samoća, svake tuge, svakog sna i svih naših rastanaka. Riječju, onih koji u nekom od mnogih oblika egzila, svoj dom, i uporedo sa tim - svoju bezdomnost, nalaze u umjetnosti. “Emigrantska mantra” je snažno proživljena knjiga, a istovremeno i knjiga koju čitalac energično doživljava, pouzdano prolazeći i kroz sopstvena vremena, predjele i događaje, istakao je predsjednik žirija Goranović, koji su, osim njega, činili Jovana Bojović iz Crne Gore, Dobrivoje Stanojević iz Srbije, Ivica Prtenjača iz Hrvatske i Elvedin Nezirović iz Bosne i Hercegovine.

PRVI DAN

Pedest drugo izdanje Ratkovićevih večeri poezije otvorila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović, koja je istakla da Ratkovićeve večeri poezije predstavljaju poseban događaj u kulturnom životu Crne Gore i okruženja.

- Rijetko se u našem regionu može naći grad koji živi u znaku neke književne manifestacije, kao što je to slučaj sa Bijelim Poljem. Zapravo, Bijelo Polje je crnogorski grad koji je dao najveći broj književnih stvaralaca, čiji opusi pripadaju najužem kanonu jugoslovenske literature, a Risto Ratković zasigurno zauizma posebno mjesto među njma. Bio je nesvakidašnja ličnost crnogorske i jugoslovenske književnosti, pjesnik koji je znao da iz male sredine oslušne tokove pozeije velikog svijeta, ali i prozaista koji je crnogroskoj književnosti dao prvi roman, kazala je Vlaović, poručujući da Ministarstvo kulture i medija nastavlja da podržava značjne manifestacije.

I direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić kazao je da zahvaljujući ovoj manifestaciji svakog septembra živimo umjetnost. On je istakao da Ratkovićeve večeri poezije žele da pokažu kako je kultura najvažniji segment svakog društva, da se po kulturi prepoznajemo i pamtimo, da se po kulturi vrednujemo.

- Nama je stalo da se u Bijelom Polju i iz Bijelog Polja, u Crnoj Gori i iz Crne Gore, što dalje čuje dobra poezija. I nema ljepšeg mjesta od Kuće Rista Ratkovića na kojem se o umjetnosti zbori. U ambijentu kuće u kojoj je rođen pisac prvog modernog crnogorskog romana, izgovorena riječ vrijedi više, a umjetničko djelo je snažnije, kazao je direktor JU Ratkovićeve večeri poezije.

Na svečanom otvaranju 52. Ratkovićevih večeri poezije govorio je i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je kazao da je naš grad ponosan što je kolijevka i inspiracija Rista Ratkovića, čije dragocjeno djelo uznosi značaj crnogorske kulture.

- Risto Ratković je crnogorska književna ikona, naša  kulturna svijest je poštuje i tradicionalno je ustoličena. Metafora nije slučajna, njegova ljubav prema priminuloj ženi je bila besmrtna, a naša valorizacija njegovog stvaralaštva će biti trajno prisutna, naveo je presjednik Smolović.

Prvi dan Ratkovićevih večeri poezije poečeo je promocijom knjige “Tršo” Saladina Dina Burdžovića, dobitnika nagrade Risto Ratković za 2020. godinu, sa kojim je razgovor vodio Edin Smailović

- Radi se o knjizi koja je doživjela peto izdanje, što najbolje govori o tome koliko je interesovanje za ovo djelo, kako u Crnoj Gori, tako i u regiji. Iako se radi o pjesničkoj knjizi, ne može se izbjeći činjenica da je autor ovim putem opet reaktuelizovao pitanje lika i djela Rifata Burdžovića Trša, ali to pitanje svakako ne smije zasjeniti činjenicu da se radi o odličnoj knjzi poezije za koju je Burdžović dobio i Nagradu “Risto Ratković” za 2020. godinu, kazao je Smailović.

U okviru programa “U susret poeziji” predstavljena je knjiga “Heterotopija” Nataše Gudelj, prošlogodišnje dobitnice nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina. O ovoj knjizi govorili su Amar Mulabegović, Izet Erović i autorka, dok su poeziju Nataše Gudlej govorili Denisa Pušija i Luka Čelebić.

 

- Ova zbirka ima posebnu vrijednost za mene, kao i sama nagrada Ratkovićevih večeri poezije, koja mi je dodatno otvorila vrata poezije i književnosti, istakla je Gudelj.

Kao i prethodnih godina, u okviru Ratkovićevih večeri poezije organizovana je trodnevna književna radionica “Tumačenje poezije” za srednjoškolce iz Bijelog Polja i Golubovaca, koju je vodio prof. dr Nedžad Ibrahimović.

- Poezija je u našim srednjim, pa i u osnovnim školama, još uvijek interpretirana i tumačena na neke konzervativne načine u kojima je lirski pjesnik neko ko brani naiconalni interes, nacionalne, etničke i religijske vrijednosti, pa su svi veliki pjesnici, koji su  unutar literarnih književnih kanona, zapravo tako i tumačeni i čitani. Ipak, mi živimo u društvima koja žele da budu liberalna, koja žele da budu dio Evrope i normalno bi bilo da i u interpretaciji poezije osvojimo to liberalno polje slobode, koje će omogućiti da književni tekst, prije svega savremenu poeziju, interpretiramo na jedan slobodan način. Dakle, na način u kojem pjesma direktno utiče na mladog čitaoca koji sam kreira svoje viđenje pjesničkog teksta, bez obzira na značenje koje su mu nastavnici i profesori sugerisali, kazao je Ibrahimović.

Omaž istaknutom crnogorskom pjesniku Jevremu Brkoviću, održan je prvog dana 52. Ratkovićevih večeri poezije. O Brkoviću je govorila profesorica na Filološkom fakultetu u Nikšiću Tatjana Đurišić Bečanović, dok su studenti tog fakulteta Magdalena Smolović i Luka Vujičić izveli poetski performans i stihovima se podsjetili na stvaralaštvo ovog autora.

Profesorica Đurišić Bečanović je kazala da će Jevrem Brković ostati upamćen kao najbolji crnogorski pjesnik druge polovine 20. vijeka, te da je njegovo stvaralaštvo žanrovski razuđeno. Razgovor sa profesoricom Đurišić Bečanović vodio je Radoman Čečović.

Promocija knjige ,,Ljubavne i druge strašne pjesme“, bosansko-hercegovačkog pjesnika Nedžada Ibrahimovića, dobitnika prošlogodišnje nagrade “Risto Ratković” promovisana je u okviru 52. Ratkovićevih večeri poezije. Razgovor sa istaknutim autorom vodio je književni kritičar i pisac Marinko Vorgić. Na pitanje Vorgića da li je poezija moguća bez mistifikacije, Ibrahimović je kazao da je poezija kod nas duboko mistificirana.

- Poezija je kod nas mistificirana zato što malo ljudi čita i piše poezije, ali i zato što nije bitna u obrazovnom programu, to je mistifikacija, i ona nastaje tamo gdje nema demokratije i liberalnosti književnog tržišta. Ako nemate književnog tržišta stalno ste u poziciji da imate male krugove koji mistificiraju to što rade. U Americi to odavno nije, tamo pjesnici učestvuju u javnoj sferi, na univerzitetima, pjesnici su pozvani da drže predavanja na fakultetima, dok je to kod nas nezamislivo, objasnio je Ibrahimović.

- Poezija kakvu piše Ibrahimović zahvalna je za priču o pitanjima koja se ,,vrte“ na svim tim nekim skupovima, gdje se priča o poeziji i vrlo mudrim stvarima.  Ibrahimović je autor čija intereosvanja nadilaze književnost, istakao je Vorgić.

Stihove iz knjige čitao je Aleksandar Srdanović, a program je vodila Azra Mulić. 

“Zub vremena”, naslov je izložbe slika poznatog crnogorskog umjetnika Gorana Ćetkovića, koja je otvorena u galeriji kuće Rista Ratkovića, u okviru 52. Ratkovićevih večeri poezije.

Zahvaljujući Ratkovićevim večerima poezije i ovog septembra poezija je postala dio žive stvarnosti grada, a Bijelo Polje pjesnička prijestonica regiona. Program “Eno ga, po moru teče Lim” okupio je poznata pjesnička imena iz regiona. Stihove su govorili Tanja Bakić (MNE); Milica Milenković (SRB); Danilo Lompar (MNE); Elvedin Nezirović (BiH); Vladimir Martinovski (S. MAK) i Obrad Nenezić (MNE).

- Ovo je jedna predvina pjesnička i književna manifsetcaija, prilika da se susretnu pjesnici iz regiona i da se čuje kvalitetna poezija, kazao je Vladimir Martinovski, pjesnik iz Sjeverne Makedonije.

Program prvog dana 52. Ratkovićevih večeri poezije zatvorio je Antikabare, poetsko-muzički performans “Džentlmen”, čiji koproducenti su Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ i Kulturni centar Bar. Režiju i poeziju za antikabare “Džentlmen” potpisuje pisac i dramaturg Obrad Nenezić, uloga je povjerena glumcu Jovanu Daboviću, a kompozitor i izvođač je Slobodanka Bobana Dabović Đurić. Kostime je radila Vera Šoškić, a scenografiju Darko Musić.

DRUGI DAN

O ulozi književnosti u savremenom društvu, uredništvu, mladim piscima i književnoj kritici, uz kafu, Edin Smailović je razgovarao sa piscem i urednikom izdavačke kuće ,,Enklava“ Zvonkom Karanovićem. Nakon toga je upriličen program “Između čovjeka i neba”, posvećen Ljupčetu Ratkoviću, najbližem rođaku Rista Ratkovića, o kojem su govorili Kemal Musić i Edin Smailović, dok je pjesme Rista ratkovića govorio Aleksandar Srdanović.

O poziciji knjige, književnosti u savremenom društvu, ali i o odnosu prema čitaocu govorilo se na okruglom stolu ,,Savremena književnost i čitalac“, koji je održan u okviru 52. Ratkovićevih večeri poezije. O tim temama, ali i svemu onome što čini dašanju književnu scenu govorili su istaknuti pisci, profesori, književni kritičari iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Kosova i Njemačke.

Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine, govorio je o odnosu književnog djela i čitalaca.

- Mislim da je jednako važan i čitalac, kao i samo djelo. U svim balkanskim društvima imamo problem sa padom broja čitalaca. Siguran sam da je taj trend sličan u svim zemljama bivše Jugoslavije. Ovo govorim iz pozicije bibliotekara koji je najbliži čitaocu, koji knjigu daje na korišćenje a ne prodaje je, istakao je Kos.

Pisac i profesor knjizevnosti Vladimir Martinovski iz Sjeverne Makedonije, kazao je da u Sjevernoj Makednoniji ima čitalaca, te da postoje interesovanja za prozu, ima romana sa više izdanja.

- Kada je u pitanju makedonska književna scena, ipak neke nagrade, pogovoto Evropska nagrada za književnost, otvorila je put mladim piscima. Kod nas su jako bitni festivali književnosti, oni regrutiraju publiku, kazao je Martinovski.

Osim Kosa i Martinovskog, na okruglom stolu su učestvovali Ivica Prtenjača (HRV), Nedžad Ibrahimović (BiH); Amar Mulabegović (MNE); Marinko Vorgić (MNE); Nadija Rebronja (SRB); Zvonko Karanović (SRB); Adnan Repeša (BiH); Saladin Dino Burdžović (MNE – Njemačka); Fahredin Šehu (Kosovo); Tanja Bakić (MNE); Radoman Čečović (MNE); Dobrivoje Stanojević (SRB). Moderator je bio Dragić Rabrenović.

Avdo Međedović jedan je od najvećih epskih pjevača i jedan od najvećih književnih imena našeg jezika, poručio je pisac Hodo Katal, sa promocije izabranih djela Avda Međedovića, koja su ove godine objavljena u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije. Na promociji su govorili Kemal Musić, Aleksandar Čogurić, Sead Husić i Hodo Katal.

- Avdo Međedović je danas dio kolektivnog pamćenja, istorijskog i nacionalnoga. Reprezent je jedne kulture, orijentalno-islamske, i prostora, obrovskoga, koji je imao snagu da proizvede velike pojedince, savršenoga znanja i talenta. Međedović je to u svome prostoru – pjesmi o ljudima i događajima, epskoj pjesmi, ali i veličanstvenoj ljudskosti i humanome promišljanju svijeta i čovjeka u njemu. Međedović je iskoristio bogatu usmenu tradiciju da stvori svoje originalno djelo, on je svojim stihovima gradio svoje junake, rekao je Čogurić.

Odlomke iz Međedovićevih epova govorili su Luka Čelebić i Edin Smailović.

Međunarodno pjesničko veče „Eno ga, po moru teče Lim“, u okviru kojeg se stihovima predstavilo sedam pjesnika iz Crne Gore i regiona, održano je i drugog dana 52. Ratkovićevih večeri poezije. Nastupili su Darja Vučićević (MNE); Zvonko Karanović (SRB); Kemal Mujičić Artnam (Hrvatska); Ranko Mićanović (MNE); Dragan Jovanović Danilov (SRB); Umihana Kriličević Omerović (BiH); Ivica Prtenjača (Hrvatska).

- Već treći put sam ovdje i uvijek se rado vraćam. Ovaj festival karakteriše jako dobar program, raznovrstan, međunarodni, sjajno gostroprimstvo I nadam se da ću opet doći, jer je ovo ujedno i prilika da sretnem neke kolge iz regiona, pa se i osjeća ta prijateljska atmosfera, rekao je pjesnik iz Beograda.

TREĆI DAN

I treći dan 52. Ratkovićevih večeri poezije počeo je razgovorom koji je vodio Dragić Rabremović sa turskim pjesnikom Ahmetom Muratom, uz kafu. Turski pisac je kazao da mu je čast biti na Ratkovićevim večerima poezije.

- Prvo sam pokušavao da nađem poeziju Rista Ratkovića na internetu, i to na engleskom, to nijesam uspio, ali su mi kolege objasile da je to poezija koja je ovdje nastajala prije i poslije Drugog svjetskog rata, što mi je bilo interesantno, jer je u tom istom periodu takva vrsta poezije nastajala i u Turskoj, kazao je Murat.

Nagrada ,,Ratkovićevih večeri poezije” za pjesnike do 27 godina, koja se dodjeljuje u okviru istoimene manifestacije, ove godine pripala je mladom pjesniku iz Nikšića Krstu Giljenu. Druga nagrada pripala je Brahimu Kajeviću, dok je treću osvojila Amina Hrnčić.

- Svi rukopisi koji su poslati na konkurs za mlade pjesnike bili su vrijedni pažnje. Ono što je žiri posebno fasciniralo kod poezije Krsta Giljena jeste jedna duboka promišljenost u stvaranju poezije, ali i na neki način njegov krik koji je zapravo krik svih onih koji su možda drugačiji od ostalih, istakla je Bojović.

Mladim stvarocima nagrade su uručili članica žirija Jovana Bojović i predsjednik Savjeta JU Ratkovićeve večeri poezije Radoman Čečović. Program su vodili Denisa Pušija i Aleksandar Srdanović.

U okviru programa “Svako svoje sunce ima” predstavljen je Festival “Dani Dragana Radulovića”, o kojima su govorile Valentina Radulović i Zoja Bojanić. One su naglasile da je Dragan Radulović bio čovjek uz koga su odrastale i stasavale brojne generacije, a čini se da se na crnogorskoj književnoj sceni još uvijek nije pojavio njegov nasljednik, neko ko je u toj mjeri posvećen i okrenut djeci i umjetnosti.

- Upravo sa ciljem da njeguje sjećanje na značajnog crnogorskog pjesnika za djecu i ukaže na važnost književnosti za djecu i mlade, prije dvije godine pokrenuta je i manifestacija “Dani Dragana Radulovića”, kazala je savjetnica u Sekretarijatu za kulturu Glavnog grada Podgorica Valentina Radulović. Nakon ovog programa, potpisan je protocol o saradnji između Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorica i JU Ratkovićeve večeri poezije.

Program je vodila Denisa Pušija.

Pjesnici iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, sa Kosova i iz Turske, predstavili su se poblici trećeg dana 52. Ratkovićevih večeri poezije. U programu „Eno ga, po moru teče Lim“, učestvovali su Jovana Bojović (MNE); Nadija Rebronja (SRB); Fahredin Šehu (Kosovo); Sead Husić (BiH); Ahmet Murat (Turska) i Saladin Dino Burdžović (MNE - Njemačka) i istakli da je Bijelo Polje u vrijeme trajanja Ratkovićevih večeri poezije centar poetskog svijeta.

- Govorio sam stihove iz mojih prvih triju knjiga i jednu pjesmu koja je prije desetak dana nagrađena u Bosni i Hercegovini.  Iskreno se nadam da ovo nije poslednji put da se družim sa bjelopoljskom publikom, te da će biti prilike da opet dođem i budem dio ove manifestacije na kojoj su nastupili antologijski pjesnici, oni na koje se i ja u svojoj poetici itekako naslanjam, rekao je bosansko-hercegovački pjesnik Sead Husić.

“Poetski intermeco” – poezija iz knjige “Antologija Pavle Goranović” upotpunjavala je pause između programa. Poeziju Pavla Goranovića govorili su Žana Gardašević, Petar Novaković i Vladimir Savićević. “Antologija Pavle Goranović” je multimedijalno izdanje JU Ratkovićeve večeri poezije, u ediciji “Antologija”.

Pokrovitelji Ratkovićevih večeri poezije su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Bijelo Polje, a realizator JU Ratkovićeve večeri poezije.

Dino Lotinac, PRIČE

Rođen je 1986. godine u Sjenici. Studije književnosti završio je na Državnom univerzitetu…
dec 05, 2023

Bogić Rakočević, STIJENE

Bogić Rakočević je pjesnik, prozni pisac, književni kritičar, antologičar i TV autor.…
nov 22, 2023

Petar Matović, Somot i dim

Petar Matović rođen je 1978. u Užicu, završio je studije srpske književnosti u Beogradu.…
nov 12, 2023

MAJA SOLAR, A HTELA SAM

Maja Solar je ovogodišnja dobitnica nagrade „Risto Ratković“, za knjigu poezije „A htela…
avg 30, 2023

JIN ŚAOJUAN, ANDSKI KONDOR

(Yīn Xiǎoyuán, “殷晓媛” na Mandarinskom) je avangardna pjesnikinja i autorica koja stvara u…
mar 01, 2023

Anđela Bulajić, SLAGALICA

Anđela Bulajić rođena je 1995. na Cetinju. Godinu dana studirala je svjetsku književnost…
nov 26, 2022

DANILO LOMPAR, Tri pjesme

Danilo Lompar, rođen 2. januara 1978. godine na Cetinju. Objavio je 22 knjige poezije.…
jul 29, 2022

Uroš Zupan, LAGANA PLOVIDBA

Uroš Zupan rođen je 25. 8. 1963. u Trbovljama, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. U…
feb 04, 2022
Go to top