Ratkovićeve večeri poezije ove godine su se održale po 53. put u Bijelom Polju, od 3. do 5. septembra. Kao i prethodnih godina okupile su pjesnike sa raznih strana svijeta, a programi su se održali u Kući Rista Ratkovića, Parku pjesnika i biblioteci Srednje stručne škole. Takođe, JU Ratkovićeve večeri poezije je na ovogodišnjoj manifestaciji obilježila 120 godina od rođenja Rista Ratkovića, izložbom 80 važnih dokumenata iz života ovog književnika i štampanjem izbora poezije „Antologija Ratković“ na crnogorskom i engleskom jeziku. Prestižnu Nagradu „Risto Ratković“ dobila je Maja Solar, pjesnikinja iz Srbije, za knjigu poezije „A htela sam“. Zbog bolesti, Maja Solar nije prisustvovala svečanom činu uručenja nagrade, ali se obratila putem video linka, ističući da njenu poeziju književna kritika karakteriše kao posebnu i drugačiju.

- Knjigu “A htela sam” pisala sam kao troslojni poetsko-prozni eksperiment – koji se pre svega bavi nesanicom, anksioznošću i erotikom – i u to pisanje je uložen ne samo moj rad nego i rad sjajnog uredništva iz “Enklave”, tako da sam veoma srećna što je rad prepoznat i nagrađen, kazala je Solar dodajući da joj nagrada daje nadu da se svijet poezije prepoznaje kao svijet u kojem se poetski radnici nastoje kretati što slobodnije.

Nagradu je dodijelio žiri u sastavu: Olga Vojičić Komatina, predsjednica žirija, Damir Šabanović iz Crne Gore, Dobrivoje Stanojević iz Srbije, Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine i Ivica Prtenjača iz Hrvatske.

Olga Vojičić Komatina je obrazlažuči odluku žirija podsjetila da je ove godine u konukurenciji bilo 49 knjiga iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Među njima izdvoja se Maja Solar kao pjesnikinja vanredne rječitosti. Sa malo riječi, uz preimućstvo inverzija i metafora.

- Njena poezija otvara mnoga vrata i silna pitanja i pri tome može da se osjeti da je diplomirani filozof. Očituje se znatna filozofska energija i konstantna komunikacija sa esencijalnim pitanjima od životnog značaja, kazala je Vojičić Komatina.

PRVI DAN

Pedeset treće izdanje Ratkovićevih večeri poezije otvorila je Ministarka kulture i medija Maša Vlaović, koja je istakla da je ova manifestacija praznik pjesničke riječi i praznik jezika koji se međusobno razumiju u svim različitostima. Ona je naglasila da u vrijeme kada svjedočimo automatizaciji i dehumanizaciji svakodnevnog života, poezija više nego ikada predstavlja autentično polje ljudske imaginacije, satkano od neočekivanih veza koje kreiraju jedinstveno iskustvo života.

- Pjesništvo, naravno, zavisi od jezika na kojem se izražava. Programskim konceptom kroz ovu manifestaciju slavimo stvaralaštvo na našem, ali svim drugim jezicima svijeta. Nagrade koje se dodjeljuju na ovoj manifestaciji postale su referentni kompas kada je u pitanju prepoznavanja autentičnih pjesničkih ostvarenja. Interesovanje i participacija regionalne književne scene potvrđuje relevantnost i značaj ove manifestacije, zbog čega je i Ministarstvo kulture i medija usmjereno na kontinuirano ulaganje u stvaranju preduslova širenja poezije i njene dostupnosti, kazala je ministarka Vlaović.

Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović, govoreći na otvaranju 53. Ratkovićevih večeri poezije, kazao je da je u Ristu Ratkoviću obitavala želja da svoju sredinu stvaralački oplemeni.

- Ratković je pjesnik tragike, pripovjedač, esejista, dramski pisac sa književnom titulom “sandžačkog Hamleta”. Ta pjesnikova bezputišta u kosmičkom haosu zaslužuju pažnju po raznolikosti motiva na širokim geografskim prostorima, od zelenog Lima do dalekog plavog Nila, kazao je Smolović.

Direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić je rekao da se poezija svakog septembra iznova rađa u Bijelom Polju i zahvalio se Opštini Bijelo Polje i Ministarstvu kulture i medija za podršku, koja ni ove godine nije izostala.

- Dragi gosti i učesnici 53. RVP želim vam ugodan boravak u Bijelom Polju, gradu otvorene knjige. Otvorene knjige kao otvorene duše. Gradu čije ulice zvone stihovima. Gradu Rista Ratkovića. Želim vam ugodnost u trodnevnom boravku među pjesnicima i među riječima. Među riječima i među strofama. Želim vam ugodan boravak u poeziji, istakao je Musić.

Prvi dan 53. Ratkovićevih večeri poezije poečeo je otvaranjem izložbe dokumenata Rista Ratkovića, povodom 120 godina od rođenja ovog velikog crnogorskog književnika. Izložbu pod naslovom “Duha radi” otvorio je crnogorski književnik Bogić Rakočević, koji je istakao da je teška sudbina Rista Ratkovića bila razlog da on bude gotovo zaboravljen.

- Ovaj jubilej je izuzetna prilika da se prisutni upoznaju sa životom i djelom ovog književnika. Ratković je dijelio sudbinu mnogih drugih književnika. Bio je sveden na nekoliko pjesama i povremene antologijske izbore, kao i nekoliko izdanja izabranih pjesama što, svakako, nije bilo dovoljno za pisca koji je izuzetno važan ne samo u književno teorijskom smislu, nego i u modernim temeljima koje je postavio u savremenoj crnogorskoj književnosti. Srećom, grupa entuzijasta prije pola vijeka pokrenula je manifestaciju koja nosi njegovo ime, uzdižući ga visoko na vertikali crnogorske litetature i kulture uopšte. Ova izložba omogućava potpuniji uvidu u život i rad Rista Ratkovića, kazao je Rakočević.

Program je vodila Elvira Badžić.

Na međunarodnoj pjesničkoj večeri “Eno ga, po moru teče Lim”, nastupili su Barbara Delać (Crna Gora), Momčilo Bakrač (Srbija), Murad Al Sudani (Palestina), Omer Redžić (Bosna i Hercegovina), Lidija Dimovska (Makedonija-Slovenija) i Radoman Čečović (Crna Gora).

Veče je završeno poetsko-muzičkim programom “Noćas tako želim”.

DRUGI DAN

Drugi dan 53. Ratkovićevih večeri poezije poečeo je poetskim performansom “MATERijal” pjesnikinje Marije Dragnić, u Kući Rista Ratkovića. Nakon toga, promovisan je izbor iz savremene crnogorske i bosanskohercegovačke poezije “Drvo na brijegu”, koju su priredili Melida Travančić i Kemal Musić, u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije i Izdavačko štamparska kuća “Planjax komerc” iz Tešnja u Bosni i Hercegovini. Promocija je održana u Biblioteci Srednje stručne škole, gdje su o knjizi govorili Melida Travančić, Dragana Erjavšek i Muamera Planjac, a stihove čitali zastupljeni pjesnici Edin Smailović, Marija Dragnić, Omer Redžić i Barbara Delać, kao i gošća promocije Anđela Bulajić.

- U izboru je zastupljeno po deset pjesnika iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, sa po tri autorske pjesme. Ovo je prva knjiga ovakve vrste, koja sabira i daje pregled onoga što se do sada uradilo, objavilo i napisalo kada je riječ o mladim stvaraocima i važno je njeno predstavljanje javnosti kroz zajedničku prizmu dvije bliske kulture. Do sada nije napravljen nijedan pregled, izbor ili antologija koja bi prikazala i na kraju, uporedila djela pjesnika koji su rođenjem, životom, radom i stvaralaštvom vezani za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Ovaj izbor je plod dugog istraživanja kako kulturne tako i književne scene i on je pokazatelj da se jedino poezijom usaglašavamo i potvrđujemo, kazala je Travančić.

Program je vodio Rafet Mulić.

U okviru 53. Ratkovićevih večeri poezije promovisana je i monografija ove Ustanove “U blizini huči grad ili je to more” autora Kemala Musića, koja obuhvata period od 2012. do 2022.

- Riječ je o prvoj monografiji ustanove i trebalo je oživjeti sve ono što je festival značio, što znači i čak, njegove razvojne perspektive, kuda će taj festival ići i kuda će ići pjesnička produkcija uz sve okolnosti i uslovljenosti danas u jednom vremenu eksplozije spektakla, pritiska medija i promjena književnih formi. Musić je uspio da u knjizi učini vidljivim duh festivala, njegovu poetičnost, žanrovsku i svaku drugu polivalentnost i sve ono što bismo u najširem smislu mogli da nazovemo nasleđe Rista Ratkovića ne samo u kontekstu Bijelog Polja već i u kontekstu Limske doline, kazao je Arbutina. O Monografiji su govorili još i Melida Travančić i Kemal Musić. Odlomke iz knjige je čitao Aleksandar Srdanović, a moderator je bio Edin Smailović.

U okviru 53. Ratkovićevih večeri poezije promovisana je Panorama savremene hrvatske poezije “Razlog za pjesmu“, koju su priredili Željka Lovrenčić iz Zagreba i Božidar Proročić, publicista i književnik sa Cetinja. Proročić je podsjetio da je kultura najljepši način povezivanja među narodima.

- Panorama hrvatske poezije nastala je kao dio crnogorsko-hrvatske kulturne saradnje, gdje smo, osim ove, gospođa Lovrenčić i ja uradili i panorama crnogorske poezije. Te dvije panorame nastale su u želji da se nastavi kulturološka saradnja između Crne Gore i Hrvatske, kazao je Proročić, dok je Željka Lovrenčić istakla da knjiga “Razlog za pjesmu” sadrži izbor od 40 autora savremene hrvatske poezije.

O knjizi, osim priređivača, govorio je i crnogorski književni kritičar Marinko Vorgić. Program je vodio Dragić Rabrenović.

Međunarodno pjesničko veče “Eno ga, po moru teče Lim” održano je i drugog festivalskog dana, a nastupili su Anđela Bulajić (Crna Gora), Petar Matović (Srbija), Melida Travančić (Bosna i Hercegovina), Aleksandar Bećić (Srbija), Srđan Sekulić (Bosna i Hercegovina) i Edin Smailović (Crna Gora).

TREĆI DAN

Pjesnikinja Anđela Bulajić iz Podgorice dobitnica je Nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina. Drugo mjesto pripalo je Mirzi Pinjiću iz Tuzle a treće Aidi Camović iz Novog Pazara. Među finalistima bili su i Natalija Mićić iz Podgorice i Amar Ličina iz Novog Pazara. Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije nastoji da promoviše i afirmiše mlade pjesnike, o čemu svjedoče dobitnici nagrada u posljednih 10 godina, među kojima su uglavnom afirmisani mladi pjesnici. Na ovogodišnji konkurs za mlaade pjesnike pristiglo je devet rukopisa. U uži izbor je ušlo pet rukopisa i na kraju je žiri odabrao tri najbolja.

Za Bulajić ova nagrada, kako je kazala, predstavlja posebnu čast i zadovoljstvo.

- Sigurna sam da će ova nagrada i sama manifestacija mnogo uticati na moj život i da će ga mijenjati kao što ga več mijenja. Ratkovićeve večeri su nešto što treba da njegujemo, kazala je Bulajić.

Član žirija Dženan Kos kazao je da pjesnici otvaraju različite forme interkulturnog dijaloga i da snagom individualnog talenta oslikavaju pjesničke slike različitih tema i motiva.

- Koliko god stariji pjesnici bili unutar svijeta pjesme, toliko su mladi izvan tog svijeta, isključene iz svake vrste ozbiljnog dijaloga, lišeni svakog ozbiljnijeg učešća u događajima, te osuđeni na prostor vlastitosti”, kazao je on, dodajući da su mladi autori lišeni terete zatvaranja u prošlost, i vlastitost.

Nagrađeni pjesnici predstavili su se publici kazivanjem svojih stihova.

U okviru “Programa za mlade pjesnike” promovisana je i knjiga “Leptir u ramu”, u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije, prošlogodišnjeg dobitnika Nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina Krsta Giljena. O knjizi su govorili Dragić Rabrenović i autor.

Knjiga “Emigrantska mantra”, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade “Risto Ratković” Velibora Čolića, objavljena je u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije i to je bio povod za promociju ove knjige na ovogodišnjem Festivalu. Autor je istakao da je knjiga posvećena njegovom bratu i da se bavi pitanjem identiteta.

- Mi stariji se sjećamo nečega što neki zovu bivša država, neki Jugoslavija, neki dobronamjeni kažu tamnica naroda, a ja to zovem naš prostor, moj prostor. Alber Kami je rekao da je granica Francuske - francuski jezik, a granica moje Jugoslavije je tamo gdje me ljudi razumiju. U Francuskoj sam bio nevidljivi stranac jer sam imao sreću što sam bijelac, ali u onom momentu kada počinjem pričati postaje jasno da sam stranac. Imao sam ideju da prvo postanem Francuz, a onda francuski književnik. Ključ uspjeha, odnosno neuspjeha stranca u tuđoj zemlji je u jeziku. Svako ima svog stranca, ja sam bio stranac po jeziku. Borba za jezik je borba za vertikalnost čovjeka. Mogao sam se samo uspraviti i pronaći izgubljenu čovječnost kroz jezik i francusku književnost. Neki lud čovjek vjeruje da se ta praznina koja je ostala u njemu, u kućama, u životima u Sarajevu, bilo gdje u našim zemljama može kako-tako ispuniti pjesničkom riječju. Kad pogledamo u kojem momentu su naše razlike postale važnije od naših sličnosti, u tom momentu je Danteov deveti krug postao moguć. Poezija jeste tu kao mali pojas za spasavanje. Ona čovjeku omogućava da se drži pri površini, kazao je Čolić.

Sa Veliborom Čolićem razgovarao je Edin Smailović.

Zbirka poezije “Antologila Ratković” , koja je po prvi put štampana na engleskom jeziku promovisana je u Kući Rista Ratkovića, u okviru obilježavanja 120 godina od rođenja Rista Ratkovića. Izbor je pripremio direktor ustanove JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić, dok je prevod povjeren pjesnikinji i prevoditeljki Tanji Bakić.

Profesorica Olga Vojičić Komatina je kazala da će prevod usloviti da se Ratkovićeve pjesme sagledaju i proučavaju iz nekog drugog ugla.

- A taj ugao će se odnositi na proučavanje registra jezičkog bogatstva i biće interesantno kako to zvuči na engleskom jeziku i da li se opseg onoga što je htio reći može uključiti u bogatstvo engleskog jezika, a sa druge strane će se proučavati i sa književno teorijskog aspekta. Ovaj prevod će biti atraktivan za proučavaoce jezika i književnosti. Prevoditeljka Tanja Bakić se vodila onim što je Ratković htio reći, a da ne naruši to njegovo leksičko bogatstvo, njegovu misao i rečenični raspored, a sa druge strane imala je i neke slobode, ali nije odstupila od onog što je on htio poručiti, istakla je Vojičić Komatina.

Musić je istakao da se značaj knjige ogleda u tom što će ona biti dostupna čitaocima ali i učesnicima Ratkovićevih večeri poezije koji dolaze iz drugih zemalja.

- Prilikom odavira odabira pjesama, prije svega sam se trudio da to budu Ratkovićeve najbolje pjesme, onda da prevodilac može što bolje i autentičnije da ih prevede, da imaju snagu na engleskom kao i na crnogorskom, te da se prevodom ne naruši Ratkovićeva autentičnost i osobenost u pisanju, rekao je Musić.

Moderator ovog programa bio je Izet Erović.

Na međunarodnoj pjesničkoj večeri “Eno ga, po moru teče Lim”, završnog dana Festivala nastupili su Bogić Rakočević (Crna Gora), Marija Draganić (Srbija), Abdusamet Bilgili (Turska) i prošlogodišnji dobitnik ove prestižne poetske nagrade Velibor Čolić (Francuska).

Međunarodne pjesničke večeri vodili su glumci Žana Gardašević i Petar Novaković.

 

BORČE PANOV, POEZIJA

Borče Panov je savremeni makedonski pjesnik, dramski pisac, prevodilac i esejista. Rođen…
maj 20, 2024

Tatjana Zeković - POLIPTIH

Rođena u Podgorici 1968.godine. Završila je odsjek za francuski jezik i književnost na…
maj 02, 2024

Dino Lotinac, PRIČE

Rođen je 1986. godine u Sjenici. Studije književnosti završio je na Državnom univerzitetu…
dec 05, 2023

Bogić Rakočević, STIJENE

Bogić Rakočević je pjesnik, prozni pisac, književni kritičar, antologičar i TV autor.…
nov 22, 2023

Petar Matović, Somot i dim

Petar Matović rođen je 1978. u Užicu, završio je studije srpske književnosti u Beogradu.…
nov 12, 2023

MAJA SOLAR, A HTELA SAM

Maja Solar je ovogodišnja dobitnica nagrade „Risto Ratković“, za knjigu poezije „A htela…
avg 30, 2023

JIN ŚAOJUAN, ANDSKI KONDOR

(Yīn Xiǎoyuán, “殷晓媛” na Mandarinskom) je avangardna pjesnikinja i autorica koja stvara u…
mar 01, 2023

Anđela Bulajić, SLAGALICA

Anđela Bulajić rođena je 1995. na Cetinju. Godinu dana studirala je svjetsku književnost…
nov 26, 2022

DANILO LOMPAR, Tri pjesme

Danilo Lompar, rođen 2. januara 1978. godine na Cetinju. Objavio je 22 knjige poezije.…
jul 29, 2022

Uroš Zupan, LAGANA PLOVIDBA

Uroš Zupan rođen je 25. 8. 1963. u Trbovljama, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. U…
feb 04, 2022
Go to top