ARHIVA GLAVNIH VIJESTI

U okviru obilježavanja Njegoševog dana, Dana kulture Crne Gore, u Kući Rista ratkovića upriličen je program pod nazivom „Njegoš!“, u organizaciji JU Ratkovićeve večeri poezije, JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ i JU Gimnazija „Miloje Dobrašinović.

O Njegoševom životu, djelima, putovanjima i diplomatiji govorili su prof. dr Olga Vojičić Komatina, prof. dr Draško Došljak, Edin Smailović, Elvira Kurtćehajić i Verica Kovačević, kao i učenici bjelopoljske Gimnazije Vasil Musić, Teodora Rakonjac, Mia Raičević, Helena Bošković i Tarik Idrizović.

Pozdravljajući prisutne, direktor JU„Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić je kazao da proslavljanje Njegoševog dana treba proslavljati kao dan kulture Crne Gore i to, kako je kazao, iz dva razloga.

- Prvi razlog je što je važno da Crna Gora ima svoj dan kulture, a drugi razlog je taj što smatram da Njegošev dan treba da nam donese novo tumačenje i novo čitanje Njegoša i kao državnika, a naročito kao pjesnika, da vratimo Njegoša u kontekst književnosti i to je ono najvažnije, istakao je Musić.

Profesorica dr Olga Vojičić Komatina je govorila o stripu „Gorski vijenac“ koji je nastao 2020. godine a koji su uradili Geza Šetet, Ilija Mirović i Miodrag Ivanović, sa ciljem afirmacije i približavanja mladim naraštajima Njegoševog djela.

- Gorski vijenac u stripu koji su ponudili ovi autori je izuzetno prijemčiva literatura, nešto što mladi mogu da shvate, s obzirom na jezik kojim je pisano, kazala je Vojičić Komatina.

O nastanku Gorskog vijenca govorio je profesor dr Draško Došljak. On je kazao da prema nekim izučavaocima Njegoševog djela postoje mišljenja da je sam Njegoš ispravljao svoje stihove, a opet, kako je istakao Došljak, prema nekim dokazima, postoji i mišljenje da je Vuk Karadžić ispravljao neke sentence u Gorskom vijencu.

- Kada uporedimo rukopis Gorskog vijenca koji je sačuvan sa onim što se nalazi u original, naići ćemo na dosta odstupanja. Donio sam dva autografa na osnovu kojih se može vidjeti kako je Njegoš ispravljao ili dodavao određene riječi pored stihova. Na originalnom rukopisu se vidi da postoje tri naziva djela: Izvita iskra, Izvite iskre i Vijenac gorski. Međutim, naziv djela nije ni jedan od ta tri u konačnoj štampanoj verziji, već Gorski vijenac. Pitanjem zašto je, kako i ko je vršio ispravke rukopisa bavili su se mnogi naučnici, među kojima su Jefto Milović, Aleksandar Mladenović i Svetozar Stijović, kazao je Došljak.

Istoričar Edin Smailović je istakao da u književnom djelu ne treba tražiti istorijske činjenice.

- Kad god pokušate da istoriju objasnite književnošću, nađete se na potpuno krivom putu. Sa druge strane, istorijski kontekst je vrlo važan za književnost. Njegoš je živio u 19  vijeku, da živi danas, on bi potpuno drugačije razmišljao. Zato što je istorijski koncept potpuno drugačiji. Ono što nije drugačije jeste duh a, po mom mišljenju, Njegošev duh je u njegovom putovanju, čitanju, on nije imao formalno obrazovanje, ali je govorio nekoliko jezika, putovao je u skoro sve tada poznate zemlje, i zato mladima mogu savjetovati da putuju, čitaju, jer oni koji to ne prođu, a bave se Njegošem, najviše štete čine njegovom liku i djelu, smatra Smailović.

Profesorica književnosti Elvira Kućehajić govorila je o ženskim likovima u Njegoševim djelima, dok se profesorica Verica Kovačević  bavila djelom Luča mikrokozma.