ARHIVA VIJESTI LIJEVO

U izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije, izašla su izabrana djela Avda Međedovića u četiri knjige, u ediciji “Lim”.

- Nakon što smo u ediciji “Lim” objavili sabrana djela Rista Ratkovića, ove godine smo u toj ediciji objavili i izabrana djela Avda Međedovića u četiri knjige, kaže director JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić, napominjući da su se odlučili za dva najduža i dva najpoetičnija epa Avda Međedovića.

- Avdo Međedović je ostavio iza sebe grandiozno djelo, koje sačinjava više od deset epova. Svi njegovi epovi do sada su izlazili pojedinačno, kod raznih izdavača. Ali nikada do sada, nigdje, nijesu objavljena ni sabrana ni izabrana Međedovićeva djela. JU Ratkovićeve večeri poezije se odlučila za izabrana djela. Izbor je pao na dva najduža: Ženidba Smailagić Meha i Osman beg Delibegović i dva najpoetičnija: Bećiragić Meho i Ženidba Vlahinjić Alije, kazao je Musić, napominjući da umijeće usmenog pjevanja i snaga duha, Avda Međedovića svrstavaju u besmrtnike.

- Od doma do doma, od sijela do sijela, živio je Avdov raskošni talenat za pjevanje, građenje i nadgrađivanje epskih pjesama. Tako je postao jedan od najtraženijih pjevača – pjesnika u bjelopoljskom kraju. Poslije su ga pronašli harvardski profesori Milman Peri i Albert Lord. Zahvaljujući njima, za epiku Avda Međedovića zainteresovala se svjetska nauka. Njegovo djelo na Harvardu, kao i na drugim elitnim univerzitetima, upoređuje se sa Homerovim djelom Ilijadom i Odisejom. Gotovo da nema poznatog homerologa koji nije pisao o Međedoviću, a tu su i brojni folkloristi, teoretičari i istoričari umjetnosti, lingvisti i muzikolozi, napominje Musić.

U pogovoru ovih izabranih djela Hodo Katal naglašava da se epovi Avda Međedovića, bez sumnje, uklapaju u klasičnu epsku šemu.

- To potvrđuju činjenice koje se tiču pozivanja i sakupljanja vojske, opis protivničke vojske, sukobi i ishodi. Karekteristična za Avdove epove je epska tehnika ponavljanja, koja se proširuje novim detaljima, kako u opisu događaja, tako i u predstavljanju učesnika u njima. U tehnici ponavljanja dolazi do izražaja stvaralačka mašta pjevača i spremnost da oblikuje priču i junake, ističući po nepisanom pravilu viteštvo, hrabrost i srčanost, kako pojedinca tako i kolektiva. Naročito se naglašava odbrana dostojanstva: kod Homera zbog otete Helene, a kod Avda zbog Fatine otmice ili Jeline prevare i poniženja junaka, ističe Katal.

Avdo Međedović živio je od svog rada na Obrovu kod Bijelog Polja. Pjevao je i guslao bez nadoknade, zbog onih koji su voljeli da ga slušaju u dugim zimskim noćima i za svoj merak, s osjećanjem da je sve ono što se pominje u pjesmi doživio u nekom drugom životu.

Izdavački savjet ovih izabranih djela čini Petar Smolović, Abaz Dizdarević, Sakib Međedović, Hodo Katal, Dragić Rabrenović i Izet Erović, dok je urednik edicije Kemal Musić.