Javna ustanova Ratkovićeve večri poezije sinoć je u Kući Rista Ratkovića upriličila promociju romana “Vučje doba” Ridvana Dibre, savremenog albanskog autora.
- U Bijelom Polju sam se još više uvjerio koliko smo slični i koliko imamo zajedničkih osobina i karakteristika. Moja književnost je to i htjela. Da uhvati srž ljudskog, gledajući čovjeka kao vuka koji se polako razotkriva. U knjizi “Vučje doba” sam htio to da ostvarim. Čovjek ako ne uspije da pronađe mir sa samim sobnom ne može da bude ni u harmoniji sa drugima. Bojim se da mnogi ljudi imaju dosta problema sa samim sobom. Ovdje ću prvi put otkriti da je prvi dio romana nastao u jednom transu inspiracije nakon što sam izgubio povjerenje u dugogodišnjeg prijatelja, kaže Dibra.
O romanu koji je sa albanskog na crnogorski jezik preveo Nikola Berišaj, a koji je objavljen u Crnoj Gori prije nekoliko mjeseci, govorili su Blaga Žurić, Radoman Čečović, Nikola Berišaj i autor.
- Vučje doba je roman osobene romaneskne forme, zanimljive teme o vuku i čovjeku, tom uvijek intrigantnom i širokom prostoru mita kod svih naroda svijeta, na vrlo osoben način autor uvodi čitaoca u sadržinu. Ovo je roman alegorije i pripada kniževnosti traganja za smislom i spada u rijetke stvaralačke eksperimente originalne i po žanru i tematici. Pisan efektnim iskazom koji razgolićuje dušu čovjeka i zvijeri, filozofski, ali jasno ukazujući više na sličnosti koje razdvajaju ljudski stvor od zvijeri, kazala je Žurić.
Prevodilac Berišaj kaže da je ideja za prevod i objavljivanje nekog djela ovog pisca nastala još prije deset godina, ali da su ove godine dobijena sredstva za projekat od Ministarstva kulture.
- Tako smo uspjeli da prevedemo jedan od najboljih romana pisca koji je trenutno jedan od najpoznatijih u Albaniji, kaže Berišaj, dok je Radoman Čečović istakao da je modernističko opredjeljenje sasvim vidno u strukturi, poziciji pripovjedača, karakterizaciji likova, hronodopskim planovima kao i u ulozi čitaoca koji se primorava da zauzme ulogu autora kroz silna dopunjavanja mjesta neodređenosti kojih u ovom djelu ne fali.
- Pod samim vrhom planine u jami, počinje preispitivanje vučjeg u čovjeku i ljudskog u vuku. Ono što znaju jedan o drugom tjera ih na oprez. Ako izuzmemo ove dvije jedinke iz prostora i svijeta romana, možemo lako uspostaviti sličnost sa odnosima koji vladaju među pojedincima, narodima, pa i o čitavim kulturama, naglasio je Čečović.
Pisca i ostale goste pozdravio je direktor JU ratkovićeve večeri poezije Abaz Dizdarević. Moderator večeri je bio Rafet Mulić a prevodilac sa albanskog na crnogorski jezik pjesnik Anton Gojčaj.