OBILJEŽEN DAN KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA

OBILJEŽEN DAN KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA

JU Ratkovićeve večeri poezije, u saradnji sa NVU Klub kulture, Omladinskim klubom - Bijelo Polje i Romskim klubom kulture, i ove godine pripremila je bogat program u kojem su učestvovali mladi čitaoci i budući stvaraoci.
Konkurs za Nagradu „Risto Ratković“

Konkurs za Nagradu „Risto Ratković“

Javna ustanova “Ratkovićeve večeri poezije“ raspisala je konkurs za Nagradu “Risto Ratković” i konkurs za nagradu “Ratkovićeve večeri poezije”, koji traje do 15. jula 2021.
IZABRAN NOVI SAVJET JU RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE

IZABRAN NOVI SAVJET JU RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE

Skupština opštine Bijlo Polje na jučerašnjem zasijedanju izabrala je novi Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“.
Preminuo Dragoljub Đuričić

Preminuo Dragoljub Đuričić

Crnogorski bubnjar Dragoljub Đuričić preminuo je danas u 69. godini od posljedica virusa korona.
Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana

Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana

Izložba fotografija “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” otvorena je u kući Rista Ratkovića i trajaće dvije sedmice.
JU RVP i Gimnazija „Slobodan Škerović“ iz Podgorice potpisali protokol o saradnji

JU RVP i Gimnazija „Slobodan Škerović“ iz Podgorice potpisali protokol o saradnji

Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije potpisala je Memorandum o saradnji sa Gimnazijom “Slobodan Škerović” iz Podgorice, radi postizanja ciljeva u oblasti naučno-stručne i poslovno-tehničke saradnje, kako bi zajednički unaprijedili sopstveno poslovanje i ostvarivanje ciljeva zbog kojih su...
OBILJEŽEN DAN KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA
OBILJEŽEN DAN KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA
April 30, 2021
Konkurs za Nagradu „Risto Ratković“
Konkurs za Nagradu „Risto Ratković“
April 12, 2021
IZABRAN NOVI SAVJET JU RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE
IZABRAN NOVI SAVJET JU RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE
April 01, 2021
Preminuo Dragoljub Đuričić
Preminuo Dragoljub Đuričić
March 15, 2021
Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana
Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana
February 25, 2021
JU RVP i Gimnazija „Slobodan Škerović“ iz Podgorice potpisali protokol o saradnji
JU RVP i Gimnazija „Slobodan Škerović“ iz Podgorice potpisali protokol o saradnji
February 25, 2021

(Ova priča objavljena je u okviru Protokola o saradnji JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i Gimnazije „Slobodan Škerović“)

Petar Vlahović, učenik je drugog razreda Gimnazije "Slobodan Škerović". Za pisanje kaže da je njegova borba sa realnim životom. Osim kratkih priča, piše i drame, poeziju, scenarije i članke. Glumio je u više filmova i serija, kao i u predstavama Crnogorskog narodnog pozorišta. Dobitnik je nekoliko državnih i međunarodnih nagrada za recitovanje, violinu i glumu. U slobodno vrijeme gleda filmove i izlazi u grad sa prijateljima, kao i svaki tinejdžer.

KARTA U JEDNOM PRAVCU

Misija
Bijeli cvjetovi pamuka, jedan po jedan, bespomoćno su se saginjali pod maršom stotina vojničkih čizama. Simfonija njihovog topota čula se cijelom dolinom rijeke Dijale. Kuće u poljima su strijepile kao mravinjaci na putu dječaku. Čuli su se prazni vojnički vozovi koji su se vraćali u pravcu iz kojeg su došli. Tog jutra bilo je neobično vruće u zemlji proroka, kako su drevni putopisci nazivali provinciju Hamadan. A pamuku ne prija velika toplota, još od davnina...

Put
"Brisel – simbol napretka evropske civilizacije" pisalo je na jeftinoj brošuri u Rašidovim rukama. Ostali u kupeu izgleda nijesu bili zainteresovani za čitanje ovih letaka. Bilo ih je još troje. A u vozu ih je bilo još dvije stotine i dvoje. Okrenuo je sljedeći list na kojem ga je sačekao mit o simbolu ove prijestonice, bronzane fontane u obliku dječaka koji piša.
"Ha, napredak", Rašid procijedi kroz zube i time kupi nekoliko pogleda saputnika u kupeu koji iako nijesu poznavali njegov maternji jezik, svakako su znali da prepoznaju cinizam. "Maneken Pis je simbol našeg grada već skoro 400 godina. Postoji legenda o dječaku koji je svojom nuždom ugasio fitilj bombe koju su zločinci postavili i spasio grad. Voda iz ove fontane neprestano teče i podsjeća nas na naš način života koji nikada neće otići u zaborav". Rašid nije znao šta ga više čudi, ova fontana ili veličina prostora koji zauzima ovaj tekst u običnom turističkom vodiču. I baš u ovom trenutku, u glavi je čuo žubor rijeke Dijale. Činilo mu se da mu protiče tik pored glave, kao što je nekad proticala pored njegove kuće u poljima. Bio je đavolski žedan.
Bacio je pogled na mapu  u želji da se fokusira na svoj zadatak. Sada se nalazi blizu stanice Nord, a do Centralne stanice treba mu još nešto više od pola sata. "Kratko", pomisli Rašid, "ali i život je kratak, samo je čast vječna".

Magla
Njegovo razmišljanje prekinu kašalj saputnika preko puta njega. Bio je to sredovječni sveštenik, iskrivljenih naočara, ali sređene odore. Čitao je novine i neprestano mrmljao u sebi, nije se znalo da li je to bila molitva ili kritika dnevne politike. Rašid je pogledao u svoj odraz u prozoru koji se stapao s Briselskim bilbordima.
"Ovdje su čak i boje drugačije", pomisli, "kod kuće su Božiji ljudi u boji mlijeka, a ovaj čovjek je odjeven u crno". Ispred Rašida pojavi se mala ruka dječaka koji je crtao po magli na prozoru.

Neuspješno je pokušavao da nacrta cvijet ali su mu latice nekako uvijek ispadale krive. Rašid dunu da potpuno zamuti prozor i svojim prstom nacrta jedan veliki cvijet mladog pamuka. Dječak se nasmija i upita Rašida: "Zašto je tvoj cvijet ovako tanak?".
"Možda je tanak i nježan, ali ako se o njemu vodi računa, od njega se mogu dobiti divne stvari", odgovori mu Rašid na čistom francuskom.
Dječak mu pokaza prstom da bude tih i pokaza mu na njegovu majku koja je zaspala sa nezavršenim sendvičom u ruci i slušalicama u ušima.
"A odakle dolazite vi?", zagonetnim glasom upita sveštenik.
"Sa istoka", kratko odgovori Rašid.
"Sa istoka, znači, a kako vam je tamo, na istoku?", sada već znatno drugačijim tonom upita sveštenik.
"Lijepo, zaista lijepo".
"Pa kad Vam je toliko lijepo, zašto dolazite ovdje...da nijeste pogriješili put do Meke?", reče sveštenik skidajući zamagljene naočare.
Rašid se zamisli pa odgovori: "Imam nekog nedovršenog posla ovdje u Briselu, moglo bi se reći pravnog posla".
Sveštenik ga dobro zagleda, i umjesto da nastavi iščitavanje novina, iz unutrašnjeg džepa izvadi Sveto pismo i reče: "Dahom Božijim nestaše, i njegovim bijesom dolazi im kraj. Probajte da pročitate nekad, ne bi vam škodilo".
Rašid ga pogleda, nasmija se i utonu u san.
San iz prošlosti. San o svojoj prošlosti.

Lanac
Tada je Rašid bio nešto mlađi, i mnogo srećniji. U ruci je imao isti ruksak kao i sada, samo su u njemu bili suveniri sa poslovnog puta. Konačno se vratio domu. Sišao je iz vagona, a na stanici su ga sačekala četiri topla oka. Poljubio je svoju ženu Ajšu i podigao malu Meliju na ramena. Melija mu stavi zlatni lanac kao poklon na vrat i poljubi ga. Krenuli su.
Njihova kuća je bila tek u izgradnji, golih zidova. Odavno nijesu tako srećno ručali zajedno. Mala nakrivljena slika brkatog vođe na zidu ih je posmatrala. Na televizoru se čuo spiker dnevnika kako najavljuje stanje ratne opasnosti, ali oni su se toliko smijali da ove vijesti nijesu ni čuli.

Istina
Rašid se trgnuo iz ovog sna koji je sanjao po ko zna koji put. Sjeti se da je još uvijek u kupeu Briselskog voza. I, gle, Centralna stanica bila je blizu. Rašid pogleda ostale, već su svi zaspali. Skinuo je lanac sa sebe i ostavio pored dječakove glave. Okrenu se i popravi jednu laticu na crtežu pamukovog cvijeta sa prozora. Uzeo je svoj ranac i uputio se ka Centralnoj stanici. Čim je sišao sa voza sačekala ga je ogromna gužva i komešanje pred televizorom u čekalištu.
"Vojne jedinice NATO alijanse nakon današnje intervencije koja je rezultat sukoba nastalog prije nekoliko godina pokazale su koliko su spremne da očuvaju mir i stabilnost ne samo ovdje već i u svim zemljama Bliskog istoka kojima je pomoć potrebna".
Rašid je ponovo čuo žubor, ali ne rijeke Dijale, već svojih suza. Skinuo je ruksak i pripremio se za ono što je moralo biti učinjeno. Iz gužve se čuo vrisak i upozorenje. "Bomba ljudi, ima bombu!!!"
Rašid se nasmija i jedva izgovori "istina". Eksplozija se čula čak do njegovog dalekog doma, negdje u poljima.

 

 

POKROVITELJI:

---

MINISTARSTVO KULTURE

kabinet.kultura@mku.gov.me|Tel.+382 41 232 570|Fax.+382 41 232 572

 

 


---

OPŠTINA BIJELO POLJE

opstina@bijelopolje.co.me |Tel: +382 (0) 50 432 630|Fax: +382 (0) 50 432 393
vijesti.png
Kraljevstvo bijelih rada otvara svoja varata 10. maja

Promociju zbornika najboljih dječijih radova sa sedmog Festivala “Kraljevstvo bijelih rada” biće održana 10. maja u 16 sati u kući Rista Ratkovića.

Opširnije...
UČENICI TURISTIČKOG SMJERA POSJETILI KUĆU RISTA RATKOVIĆA

Učenici IV razreda turističkih tehničara Srednje stručne škole iz Bijelog Polja, sa profesoricom Sanijom Pepeljak, posjetili su kuću Rista Ratkovića.

Opširnije...
DOBRE KNJIGE DOBRI PRIJATELJI

JU Ratkovićeve večeri poezije u saradnji sa NVU Klub kulture, Omladinskim klubom - BijeloPolje i Romskim klubom kulture organizuje program “Dobre knjige, dobri prijatelji” 23. aprila u dvorištu kuće Rista Ratkovića u 12 sati, povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava.

Opširnije...
DIRIGOVANA STVARNOST

Knjiga „Dirigovana stvarnost – Tragovi ljudskog opstanka“ dr Abaza Dizdarevića, objavljena je u izadanju JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica.

Opširnije...
Književno i likovno stvaralaštvo mladih Bijelog Polja

Književno i likovno stvaralaštvo  mladih Bijelog Polja predstavljeno je u kući Rista Ratkovića u organizaciji Kluba kulture, uz podršku JU Ratkovićeve večeri poezije.

U okviru programa, mladi su gvorili autorske pjesme, uz muzičku pratnju svojih vršnjaka.

Opširnije...
Objavljen izbor poezije i tekstova o poetskom stvaralaštvu Mladena Lompara

JU Ratkovićeve večeri poezije i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica objavili su knjigu „Nema više groma ni šapata od kojeg će planuti – izbor poezije i tekstova o poetskom stvaralaštvu Mladena Lompara“, koju je priredila Nada Vuković.

Opširnije...
antibarbarus2.png
Dejan Vuković, MOĆ TIŠINE (odlomak)

Rođen 26. 8. 1972. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Mojkovcu, a Filozofski fakultet, odsjek za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost u Nikšiću.

Opširnije...
Katarina Sarić, DVOGLAVA KASTRACIJA IDENTITETA

Rođena je 10. 03. 1976. živi i stvara između rodne Budve i Beograda. Na FF-u Nikšić diplomirala je filosofiju a potom jezik i južnoslovenske književnosti a na FPN-u Podgorica završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada.

Opširnije...
Darja Vučićević, MALE STVARI

Pisac i ilustrator. Аutorka je zbirke poezije ,,Kišobran” (Književna omladina Crne Gore). Poeziju i prozu objavljivala je u časopisima ,,Stvaranje”, ,,Ovdje”, „Omladinski pokret”. Zastupljena je u nekoliko antologija ženskog pisma. Takođe, ilustrovala je nekoliko knjiga poezije za djecu. Živi u Podgorici.

Opširnije...

OSVAJANJE TEKSTA:


Anđelika Ivanović, USPAVANKA MIRA

Anđelika Ivanović, učenica je prvog razreda dvojezične Gimnazije „Slobodan Škerović". Od ranog doba je razvila ljubav prema knjizi, pa je sa svega deset godina bila proglašena za čitaoca godine Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“.

Opširnije...
Sofija Kirsanov, San od srebra


(Ova priča objavljena je u okviru Protokola o saradnji JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i Gimnazije „Slobodan Škerović“)

Sofija Kirsanov učenica je četvrtog razreda Gimnazije "Slobodan Škerović". Školovanje u Gimnaziji upotpunila je učestvovanjem u programima za Dan škole, poetsko-muzičkim večerima, organizovanjem poetskih večeri i aktivnostima u brojim sekcijama.

Opširnije...
Petar Vlahović, KARTA U JEDNOM PRAVCU

(Ova priča objavljena je u okviru Protokola o saradnji JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i Gimnazije „Slobodan Škerović“)

Petar Vlahović, učenik je drugog razreda Gimnazije "Slobodan Škerović". Za pisanje kaže da je njegova borba sa realnim životom. Osim kratkih priča, piše i drame, poeziju, scenarije i članke. Glumio je u više filmova i serija, kao i u predstavama Crnogorskog narodnog pozorišta. Dobitnik je nekoliko državnih i međunarodnih nagrada za recitovanje, violinu i glumu. U slobodno vrijeme gleda filmove i izlazi u grad sa prijateljima, kao i svaki tinejdžer.

Opširnije...
Go to top