Četrdeset šeste Ratkovićeve večeri poezije svečćano su otvorene sinoć u Bijelom Polju. Ovu veliku pjesničku manifestaciju otvorio je ministar kulture Pavle Goranović, koji je istakao da Crna Gora, zahvaljujući Ratkovićevim večerima poezije, ima svojevrsnog čuvara bogatog kulturnog nasleđa jednog prostora, koji vjekovima daruje čudesne ličnosti i događaje.
- Svakog septembra, ovdje u Bijelom Polju, pjesnici „bivši anđeli“ našeg doba i svi oni pjesmi posvećeni, iznova se uvjeravaju da nije došao kraj poezije. Već 46. godina, Ratkovićeve večeri poezije imaju svojevrsnu misiju čuvanja pjesničke riječi, a kada se uzme u obzir da su poslednjih godina najznačajniji književnici iz regiona rado dolazili u ovaj grad, onda postaje jasno koliko smo dužni da ovu pjesničku svetkovinu podržimo. Zato su Ratkovićeve večeri poezije prepoznate kao kulturna manifestcija od posebnog značaja, kazao je ministar Goranović.
Nakon svečanog otvaranja uslijedio je nastup poznatog glumca, pjesnika i muzičara, specijalnog gusto ovogodišnjih Ratkovićevih večeri poezije - Rade Šerbedžije. Osim Šerbedžije, ovogodišnji specijalni gost RVP je i poznati francuski umjetnika Žan Pjer Tangija (Jean Pirre Tunguy), čija je izložba grafika otvorena sinoć u kući Rista Ratkovića.
- Tangijeve grafike predstavljaju impresije na putovanja po svijetu. Nakon putovanja, prvo bih uradio crteže ili akvarele, da bih kasnije neke komade prebacio u gravure. Sljedeća serija gravura biće sa putovanja od Podgorice do Bijelog Polja. Veličanstvenost i ljepota pejzaža automatski inspirišu onoga ko voli prirodu, odnosno umjetnike koji se time bave. Crnogorsku mapu grafika predstaviću u našoj zemlji u aprilu naredne godine, kazao je Tangi.
Kao i svake godine, jedan od glavnih programa su pjesničke večeri. Ove godine, na prvoj večeri, koja je održana u kući Rista Ratkovića, nastupili su gost večeri iz Austrija Robert Prozer, Margaret Krejdl i pjesnici iz regiona Rebeka Čilović, Tanja Bakić, Bogić Rakočević, Tomislav Marinković, Enes Halilović, Miodrag Radović, Vladimir Martinovski, Ana Pejović, Sonja Harter, Slave Đorđo Dimoski i Branko Čegec.
Takođe, tradicionalno, održani su programi u bibliotekama “Ćamil Sijarić” u Godijevu i “Miodrag Bulatović” u Banjem Selu. U Banjem Selu je predstavljena knjiga „Dijalozi, monolozi i poneka lirska sitnica“, autora Radojice Boškovića, u izdanju Ratkovićevih večeri poezije, o koj je govorio Radoman Čečović.
- Knjiga pjesama Radojice Boškovića naslovljena eksplicitnom znakovnošću sintagme „Dijalozi, monolozi i poneka lirska sitnica“ već na prološkoj granici izdvaja dva najuzraženija momenta, koji suštinski određuju idejnu komponentu knjige. Prvi momenat čitaočevu pažnju usmjerava na prisutnost govornih žanrova, a drugi ukazuje na lirski diskurs, kazao je Čečović.
U Biblioteci “Ćamil Sijarić” u Godijevu održano je Kjniženo podne posvećeno istaknutom publicisti, istoričaru i književniku Faruku Dizdareviću, o čijem su stvaralaštvu govorili Hadžem Hajdarević i Mirsad Rastoder.
- Faruk je književnik, istoričar kulture, naučnik čija su djela iz kulturne i obrazovne tradicije Sandžaka i Bosne, gotovo pa nezaobilazna naučna literatura. Ali, ono što posebno želim da istaknem jeste način na koji on prilazi književnom tekstu i naučnoj građi, idejama i mišljenjima. On svemu prilazi s punom estetski profiliranom odgovornošću, kazao je Hajdarević, a Rastoder je naglasio da su rijetke ličnosti koje nesagledivo široko, svim bićem, misionarski razuđeno i kompetentno objedine u sebi moć pronicljivog posmatrača, vizonarski agilnog pokretača i aktera referntne kulture kroz vrijeme, a pritom kompletiraju i bogat stvaralački opus.
- Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije ima divnu naviku da dobitniku nagrade “Risto Ratković” naredne godine odštamnpa knjigu. To se dogodilo i meni. Zadovoljan sam kako je urađena, a šta je u njoj, prosudiće čitaoci, kazao je prošlogodišnji dobitnik istoimene nagrade Ibrahim Hadžić na promociji svoje knjige “Maternji jezik” u okviru 46. Ratkovićevih večeri poezije.
- U ovoj knjizi je spakovan jezik moje majke. Jezik koji praktično ne postoji, ali postoji u poeziji. Da bih provjerio sebe i svoju nesigurnost, mnogima sam dao da pročitaju ovu knjigu. Svima kojima sam se javio, odazvali su se sa vrlo pozitivnim komentarima. U ovom djelu ima nekoliko pjesama koje pripadaju mojoj majki, ali ima i onih koje sam upravo njoj posvetio, istakao je Hadžić.
O ovoj interesantnoj knjizi, u izdanju “Književnih paralela” Ratkovićevih večeri poezije, govorio je književni kritičar iz Beograda Petar V. Arbutina, koji je istakao da je to knjiga osobite hrabrosti i jedne izgrađene i veoma odgovorne zavičajnosti.
- Svi dijalozi u knjizi su opisi i riječi koje su odavno preprane u jezik. One su kao beluci koje rijeka godinama prepira i, samim tim, one su savršene. Ibrahim Hadžić ih je inkorporirao u svoju pjesničku i književnu namjeru, kazao je Arbutina.
Kao i prošle godine, na ovogodišnjim Ratkovićevim večerima poezije otvoren je “Mali sajam velikih knjiga”, gdje su se predstavile izdavčke kuće Povelja iz Kraljeva i Kulturni centar Novog Sada.
- Kulturni centar Novog Sada je nekomercijalna izdavačka kuća, koja čini okosnicu izdanja časopisa „Polja“, ali postoji izdavačka djelatnost gdje se objavljuje poezija, proza, esejistika. Danas smo predstavili nekoliko tematskih brojeva časopisa „Polja“, a pored toga objavljujemo i brojeve posvećene autorima, kao i regularna izdanja sa standardnim rubrikarama, kazao je predstavnik Kulturnog centra Novog Sada Alen Bešić, dok Dejan Aleksić iz Povelje kaže da je ustanova koju predstavlja “mali izdavač velikog značaj”.
- To zbog toga što smo izdavačka djelatnost biblioteke „Stefan Prvovjenčani“. Iako predstavljamo prvenstveno izdavaštvo poezije, izdajemo i knjige iz oblasti književne kritike i književne teorije. Povelja je od 1997. godine do sada objavila oko 130 pjesničkih knjiga domaćih autora, ali prije par godina počeli smo da izdajemo i prevedenu poeziju, pa je u okviru biblioteke, koju smo nazvali „Poslije Vavilona“, izdato desetak stranih naslova, kazao je Aleksić.
Ratkovićeve večeri poezije su festival od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Bijelo Polje.
Ratkovićeve večeri poezije su festival od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Bijelo Polje, a sufinansirana je kroz Treći poziv za IPA projekte Srbija - Crna Gora u okviru programa "Europe for Culture, Culture for Europe".
Foto: Radio Bijelo Polje