Predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić i ministar prosvjete Predrag Bošković sinoć su uručili Nagradu Risto Tarković Lani Derkač iz Hrvatske i Tatjani Bijelić iz Bosne i Hercegovine, koje su ove godine ravnopravno podijelile ovo prestrižno priznanje. Na taj način krunisane su i 46. Ratkovićeve večeri poezije, koje će se pamtiti po brojnim kvalitetnim programima i posjećenosti.

Tatjani Bijelić je dobila nagradu za knjigu „Karta više za pikarski trans“, a Lani Derkač za knjigu „Posvajanje neba“. U obrazloženju žirija stoji da poezija pjesnikinje Tatjane Bijelić jeste iskušavanje uspostavljanja pjesnički odgovornog dijaloga sa svijetom oko sebe, te da je „Karta više za pikarski trans“ u svim svojim aspektima jedna sasvim moderna, jezički i oblikovano suverena knjiga pjesama, što je književnoestetski razlog da je ovogodišnji žiri smatra jednom od ravnopravnih dobitnica nagrade koja nosi ime Rista Ratkovića. Takođe, žiri ističe da je Lana Derkač na specifičan način uspjela da ostvari primarni i najvažniji smisao umjetnosti - uspostavljanje stvarnog ili fiktivnog dijaloga sa aktuelnim vremenom., te da se treba prepustiti džezu poetičke projekcije koja na samosvojan način uspostavlja stvarni ili fiktivni dijalog s aktuelnim vremenom, a to je, čini se, pribrani smisao umjetnosti, njezin najsnažniji potencijaln.

- Ova značajna nagrada obavezuje me da nastavim sa promocijom književnog izraza kroz čitanje, pisanje i predavanje, a to su aktivnosti koje daju smisao i oblik stalnom traganju za riječima, ritmovima i kontekstima, koji najboljeodržavaju svijest pojedinaca i dinamiku društva i vremena u kome živimo, kazala je Bijelić, a Derkač kaže da je pisanje njena terapija, te da je pisanje poezije mjesto u kojem pjesnik stres, tjeskobu i probleme pretvara u smisao.

- Sa tekstom se pjesnik ne osjeća gubitnički, već postaje emocionalno i duhovno ispunjen, kazala je Derkač, a predsjednik Žirija Mladen Lompar podsjetio je da je žiri nakon detaljnog iščitavanja 38 knjiga, koliko ih je pristiglo na konkurs, odluku donio većinom glasova. On je istakao da su se u najuži izbor našli i Mustafa Zvizdić sa knjigom „Praški metro“, Vladimir Stojnić sa knjigom „Reverb“, Đorđe Šćepović sa knjigom „Dok crtah mapu svojih putovanja“ i Ljubomir M. Mudreša sa knjigom „Na putu čekanja“.

Osim uručenja nagrade Risto Ratković, jedan od važnijih programa ovogodišnje manifestacije bio je i predstavljanje specijalne gošće Jakute Alikavazović, dobitnice Gonkurove nagrade za roman “Nestalna tijela”. Sa ovom poznatom francuskom književnicom crnogorskog porijekla razgovarala je Marina Glamočak.

Na pjesničkoj večeri održanoj u kući Rista ratkovića sinoć su nastupili Mladen Lompar, Danijela Đuković, Stanka Rađenović Stanojević, Slobodan Ivanović, Dubravka Jovanović, Dubravka Velašević i Stanka Hrastelj. Nakon pjesničke večeri, u Sali Centra za kulturu održana je predstava „Sveti i prokleti“ koju je po legendi Vladimir i Kosara uradio Obrad Nenezić.

- Na poziv Braskog ljetpisa i Centra za kulturu Bar, pokrenuli smo ovu priču kojom smo obilježili hiljadu godina od smrti kneza Vladimira. Drama je napisana u stihu, zbog čega mi je posebno drago što je predstavljena na Ratkovićevim večerima poezije, kazao je Nenezić.

U okviru 46. Ratkovićevih večeri poezije, dosta programa je bilo posvećeno najmlađima. Tradicionalno, pjesnici su obišli nekoliko osnovnih škola, pa su đaci osnovnih škola Risto Ratković, Marko Miljanov i Ravna Rijeka imali priliku da vide i čuju pisce za djecu Hadžema Hajdarevića, Dejana Aleksića, Slobodana Zorana Obradovića, Dragišu L. Jovovića, Slobodana Vukanovića, Velimira Ralevića.

- Pjesnici su cijeli svoj život djeca, ali na neki poseban način, zato današnji pjesnički časovi zaista jesu divno iskustvo, čak i za nas odrasle stvaraoce. Ta veza sa učenicima osnovnih škola rađa jednu srećnu komunikaciju, u smislu da djeca od malih nogu pokušavaju razumjeti šta je to književnost, jezik i šta je osjećanje svijeta na jedan umjetnički način, kazao je Hajdarević.

Kako bi djeca i tinejdžeri bolje razumjeli šta je to književnost, Ratkovićeve večeri poezije su u ediciji “Književne paralele” objavile i Antologiju književnosti za đecu i tinejdžere, koja je predstavljena juče u biblioteci Srednje stručne škole. O ovom djelu govorili su Bogić Rakočević i sastavljač antologije Slobodan Vukanović, naglasivši da književnost za djecu podrazumijeva zaseban svijet.

- U toj vrsti stvaralaštva pisci nastoje da se vrate djetinjstvu, a djeca su posebno osjetljiva kategorija i to svaki pisac mora da zna. Da bi neko pisao za đecu mora dobro poznavati njihov mentalitet, život i psihu, kazao je Rakočević.

U okviru 46. Ratkovićevih večeri poezije, u Gimnaziji Miloje Dobrašinović predstavile su se ustanove kulture iz Loznice - Centar za kulturu „Vuk Karadžić“, Kulturno umjetničko društvo „Karadžić“ i biblioteka Vukovog zavičaja. Predstavnici ovih značajnih kulturnih institucija, Drago Simić, Tatjana Jovičić, Dragan Tošić, Mirjana Pejakm i pjesnikinja Zorka Tošić govorili su o istoriji, kulturi i tradiciji Loznice, zavičajnog kraja Vuka Karadžića. Takođe, govorili su i o saradnji između Bijelog Polja i Loznice i kao plod te saradnje predstavili projekat „Razbacani azbučnik“, edukativnu slikovnicu za djecu koja je rezultat saradnje bjelopoljskog pjesnika Slobodana Zorana Obradovića i udruženja „Stihom govorim“, sa lozničkom slikarkom Marijom Pantelić i udruženjem „Riječ i djelo“ iz Loznice.

Pokrovitelji manifestacije su Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Bijelo Polje, a sufinansirana je kroz Treći poziv za IPA projekte Srbija - Crna Gora u okviru programa "Europe for Culture, Culture for Europe".

Foto Radio Bijelo Polje

 

DANILO LOMPAR, Tri pjesme

Danilo Lompar, rođen 2. januara 1978. godine na Cetinju. Objavio je 22 knjige poezije.…
jul 29, 2022
Go to top