ARHIVA GLAVNIH VIJESTI

 

Prvi dan

Prva noć džez festivala u znaku Tanje Jovićević i legendarne grupe Oktobar 1864.

Trinaesti White Field Jazz Festival, koji je i ove godine okupio značajna muzička imena, otvoren je večeras na gradskom trgu  u Bijelom Polju.

Prije 13 godina pokrenuta je ova muzička manifestacija, sa ciljem da afirmiše i njeguje džez muziku, a iako je tada ideja o osnivanju White Field Jazz Festival izgledala kao teško održiva misao, dugogodišnja tradicija pokazala je opravdanost ovog kulturološkog poduhvata.

Svečano otvarajući  XIII White Field Jazz Festival predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, kazao je da je ovogodišnji festival dobar pokazatelj sa koliko se pažnje prilazi organizaciji kulturnih manifestacija u Bijelom Polju.

“Ovim festivalom, ali I drugim manifetscaijama koje oragnizujemo u Bijelom Polju, upravo pokušavamo, a čini mi se I da u tome uspijevamo, da izgradimo kvalitetno društvo, da usmjerimo mlade ljude nap rave vrijednosti. I upravo zbog toga što muzika oplemenjuje duh i doprinosi izgradnji pojedinca, bolje i kvalitetnije zajednice, mi se u Bijelom Polju trudimo da kroz White Field Jazz Festival dostignemo standarde visoke kulture. Da pokažemo kako i sredine kao što je Bijelo POlje mogu da iznesu velike projekte, kakav je svakako i ovaj džez festival”, istakao je predsjednik Smolović.

Organizacijom i realizacijom White Field Jazz Festivala, ali i drugih kulturnih projekata koji se sprovode u Bijelom Polju, grad je postao prepoznatljiviji na kulturnoj mapi regiona i Evrope, poručio je večeras direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, Kemal Musić.

“Zato smo pažljivo pripremali i ovogodišnji festival. Mjesecima se konsultovali sa umjetničkim direktorom Senadom Gačevićem i promotorom Dragoljubom Đuričićem i odlučili smo da festival vratimo na trg i da ga učinimo još raznovrsnijim. Tako da ove godine imamo bogatu muzičku ponudu, od klasične do rok muzike, a uveli smo i prateće programe, a sve u cilju afirmacije i promocije visoke kulture kvalitetnom džez muzikom, ali i promocije turističkih i kulturnih potencijala Bijelog Polja i Crne Gore”, rekao je Musić.

Prvo veče džez festivala svakako  je obilježio nastup legendarne jugoslovenske grupe Oktobar 1864. i Tanje Jovićević, a Bjelopoljci su uživali u dobro poznatim numerama, kao što su “Crni ples” i “Nađi me”.

“Večeras smo po prvi put u Bijelom Polju i zaista je bilo sjajno. S obzirom da je riječ o džez festivalu, odlučili smo da napravimo džez osvrt na Oktobar, tako da su Bjelopoljci večeras dobro poznate hitove mogli da čuju u nekom novom ruhu, nadam se da su i oni zadovoljni”, kazala je sjajna Tanja Jovićević.

Ona je posebno pohvalila festival, te istakla da je raduje što i danas ima ljudi koji vode računa o kulturi, muzici i umjetnosti na pravi način.’

Ethno Jazz Orchestra iz Srbije dao je poseban pečat ovogodišnjem fetsivalu, a ovaj bend iz Srbije donio je neobičnu simbiozu tradicionalnih melodija Balkana, afričkih uticaja i džez muzike.

“Nas je povezala ljubav prema muzici i iako smo svi iz različitih krajeva Srbije, uspjšeno postojimo već četiri godine, a uskoto bi trebali da snimimo i cd. S obzirom da nastupamo svuda po rgionu, dragon am je što smo svirali večeras u Bijelom Polju i to na festivalu sa jako dugom tradicijom, jako smo zadovoljni I radujemo se novom dolasku u ovaj grda”, kazao je Aleksandar Alempijević, poručujući da muzika nema granice i da bi bez nje bili jako siromišni.

Za Đorđa Obradovića  džez je sloboda i mogućnost da se svaki put standardi donesu drugačijom energijom i emocijom, on kaže da je džez igra koja nam omogućava da pokažemo ko smo zapravo, a upravo se svojom muzikom još jednom predstavio Bjelopoljcima.

“Uvijek se rado vraćam  u Bijelo Polje i to ne samo zbog festivala, već i sjajnih ljudi koje sam upoznao ovdje, a ono što me posebno oduševilo ove godine jesu mladi umjetnici, nove nade džez scene, koje donose novu energiju”, kazao je Obradović.

Da je jedan od ciljeva bjelopoljskog džez  festivala  promocija i afirmacija mladih muzičara, organizatori ove manifetscaije dokazali su i prošle godine, kada su talentovanoj Sari Jovović dali podršku, vjerujući da će jednog dana zaista biti poznata i priznata muzičarka.

A da je na dobrom putu da ostvari taj san, dokazala je i večeras, i to nastupom sa svojim ocem, Šulem Jovovićem.

Na trinaestom White filed jazz festivalu nastupila je i bjelopoljska por-rok grupa “Akustična terapija”, a brojne aplauze dobio je i najmlađi roker u našem gradu, talentovani Jovan Vukićević.

 

Otvoren izložba ukrajinske slikarke Gane Krivolap

Izložba slika ukrajinske umjetnice Gane Krivolap otvorena je večeras u Kući Rista Ratkovića, u okviru 13. White Field Jazz Festivala.

Otvarajući izložbu predsjednik SO Bijelo Polje i akademski slikar Abaz Dizdarević je kazao da nam djela autorke pokazuju kako se kroz lične doživljaje svijeta oko nje, najbolje može definisati i sam autor djela.

„Kroz sklop emotivnih stanja autorka nam govori o najintimnijem doživljaju okruženja ili teme koju istražuje. Svaka od predstavljenih priča govoriće nam priču zabilježenu kao trajan opis zaustavljenog momenta i doživljaja života u datom trenutku", kazao je Dizdarević i dodao da se autorka bavi istraživanjem svijeta oko sebe, ali i podjednako suptilno analizira i unutrašnje prostore.

„Gana pristupa formi posredne komunikacije preko umjetnosti, na nenametljiv i iskren način, bez želje za dodvoravanjem bilo kome u procesu stvaranja otvorenog umjetničkog djela. Tako je i sa večerašnjom izložbom u kojoj ćemo zajedno uživati“, kazao je Dizdarević.

O radovima umjetnice govorila je i ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka koja je kazala da su slike Gane Krivolap inspirisane Crnom Gorom i njenim ljepotama.

 

Promovisana knjiga „Brajan Džons i njegov bend“

U okviru 13. White Field Jazz Festivala večeras je u Kući Rista Ratkovića održana promocija knjige „Brajan Džons i njegov bend“, autorke Tanje Bakić, koja je izašla u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije i Nove knjige.

Knjiga o jednom od osnivača grupe Roling Stons nastala je 50 godina nakon njegove smrti.

Govoreći o rok and roll muzici, Brajanu Džonsu i Roling stonsima kao pionirima tog muzičkog pravca bubnjar Dragoljub Đuričković je kazao da danas ne bi bilo demokratije da nije bilo rok and roll-a te da je lako bilo slijediti taj muzički pravac kada su Stonsi, Bitlsi i ostali bendovi šezdesetih stvarali novi pravac i melodije koje su i danas slušaju.

„Lako je svima nama svirati rok and roll kada imamo Stonse, kada odu Stonsi sve će biti drugačije", kazao je Đuričković. On je kazao da se rok and roll pojavio kod generacije koja je rođena nakon pobjede nad fašizmom, te da je ta buntovnost izraz potrebe za duhovnom slobodom, a Džons bio prototip londonskog momka, buntovnog više od drugih.

„Uvijek se na rok and roll gledalo kao na buntovnu muziku i nije bila baš popularna kod političara zato što je svojim porukama i dizanjem glasa davao neke nove smjernice i opkupljao je ljude oko nečega što je bilo apsolutno napredno“, kazao je Đuričković.

On se zahvalio autorki zato što izučava muziku koja, kako je kazao, sve više pada u zaborav.

„Zahvalio bih se Tanji što istražuje i izučava ovaj pravac, a samim tim omogućava nam da znamo na šta se naslanjamo“, kazao je Đuričković.

Autorka Tanja Bakić je kazala da se u knjizi nije bavila teorijama zavjere oko smrti Brajana Džonsa već je fokus stavljen na ono što je on ostavio iza sebe.

Bakić je takođe kazala da se istraživanjem života i rada Brajana Džonsa bavila oko pet godina te da su itraživanja potkrijepljena njenim autentičnim fotografijama koje je snimala od Londona, Nju Jorka do Maroka.

„Ima dosta tema koje knjiga obuhvata od muzike i tehnologije u to doba, govorim o inženjerima zvuka koliko su bili bitni, o tome koliko je Džons bio genijalan kada uđe u studio i šta je sve mogao da napravi sa zvukom“, istakla je autorka.

 

Drugi dan

Drugo veče 13. White Field Jazz Festivala završeno je nastupom hrvatskih veterana, benda Atomsko sklonište.

Najveće hitove poput „ Za ljubav treba imat dušu“,“Bez kaputa“,“ Žuti kišobran“, „Pomorac sam majko“ i ostale pjesme Bjelopoljci su slušali do kasno u noć.

„Obećali smo atomsku svirku i to smo uradili zajedno sa publikom koja je bila sjajna. Ono što svakako impresionira je to da dosta mladih ljudi poznaje naš rad i naše pjesme što je dobro da i poslije 43 godine postojanja naše svirke i dalje posjećuju  mladi ljudi“, kazao je frontmen grupe Bruno Langer.

Kao gost na njihovom koncertu bio je i mladi pjevač Isak Šabanović koji je otpjevao pjesmu „Rahela“.

Prethodno su nastupili Borjan Radović, Miloš Bošković i Vido Uskoković.

Neklasični sastav tria iz Podgorice  koji plijeni pažnju svojom energijom i samom kombinacijom instrumenata klasičnog izraza i popularnije forme violine , gitare i udaraljki.

„I ranije smo gostovali u Bijelom Polju gdje smo svirali klasičniju muziku i uvijek smo bili lijepo dočekani. Ovoga puta izvodili smo filmsku i jazz muziku prilagođenu ovom festivalu i sudeći po reakcijama publike bilo je dobro“, kazao je Borijan.

Večeras je nastupio i crnogorski omladinski gitarski trio, koji čine tri  momka, koja su završila srednju muzičku školu u klasi Šuleta Jovovića, a jedan od njih je i Bjelopoljac :Filip Miladinović, Jovan Bjelica i Miloš Pavićević. 

Jovan Bjelica kaže da je jazz muzika način izražavanja.

„Učio sam gitaru od profesora Jovovića više od deset godina i koji mi je prenio svoje veliko iskustvo. Kao trio nastupamo širom Crne Gore ali naročito smo ponosni što smo dio jednog ovako popularnog festivala u našoj zemlji“,  kazao je Bjelica.

Miško Plavi -Milivoje Petrović- multiinstrumentalista koji je sa harmonikom  izgradio i značajnu svetsku karijeru, svirao je večeras pred bjelopoljskom publikom.

Od 2000. godine izvodi solo program na harmonici „Music Around the World“, sa kojim je odžao više od 100 koncerata u Japanu, gde je objavio i album „Istok ljubi zapad“.

Kroz svoju  muzičku karijeru Miško Plavi je stvorio autentičan muzički izraz, sublimirajući više stilova u snažan i emotivan autorski rezultat, svirajući kombinaciju klasične, džez i mediteranske muzike, a istovremeno lucidno koristeći elemente soul, fank, rege i world music uticaja, sa naglašenim uplivom balkanskog folklora u pojedinim numerama.

„Moja muzika se zove „Music around the world“, a djelić tog svijeta je večeras i u Bijelom Polju“, kazao je Miško Plavi.

Trinaesti White Field Jazz festival organizovala je  Javna ustanova „Ratkovićeve večeri poezije“, uz  finansijsku podršku Opštine Bijelo Polje.

 

Bijelo Polje razvijati kao kulturnu i edukativnu destinaciju

Bijelo Polje se već sada prepoznaje kao kulturna destinacija u regionu i Evropi, ali postoji ozbiljan prostor da se profiliše i kao edukativna destinacija, ali i turistička, poručio je danas Senad Gačević, profesor Muzičke akademije na Cetinju, na javnoj debati „Afirmacija mladih umjetnika i destinacija“.

Naime,  okviru 13. White Filed Jazz Festivala danas je u Kući Rista Ratkovića održana debata, na kojoj se diskutovalo o mogućnostima kvalitetnije afirmacije umjetnika, naročito mladih, ali napravljen je i osvrt na  afirmaciju destinacije,  prije svega sjevera  Crne Gore, gdje je izgradnja imidža destinacija mnogo teža, nego kada je riječ o obali.

Profesor Muzičke akademije na Cetinju, Senad Gačević, koji je i umjetnčki direktor White Filed Jazz Festivala, kazao je i da je najbolji način za afirmaciju mladih umjetnika njihov izlazak na međunarodnu scenu.

„Jer tek tada možemo da vidimo da li je zaista riječ o velikom umjetniku, ili ne“, kazao je Gačević.

On je istako i da prije afirmacije, mladi umjetnici prvenstveno moraju da razmišljaju o tome da dobiju najbolja moguća znanja.

„Jer mislim da se u poslednjoj deceniji mnogo rano počinje razgovarati sa  mladim umjetnicma o afirmaciji, prije nego što su u bar nekoj mjeri zaokruženi. Takođe, još jedan važan aspekat, koji takođe mora da prethodi afirmaciji,  jeste permanentno usavršavenje, jer svak umjetnik mora raditi na sebi i po završetku formalnog školavanja“, podvukao je profesor Gačević.

Ipak, odgovronost za afirmaciju mladih umjetnika, leži i na lokalnoj upravi, koja to sebi mora postaviti kao jedan od prioriteta, smatra Dragica Milić, generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo -Ministarstva kulture Crne Gore.

„Afirmacija mladih umjetnika i destinacija predstavlja izazovno pitanje i jednu veliku obavezu, koja se mora naći prije svega pred lokalnom samopuravom, a kasnije i na drugim nivoima, pa i na državnom“, kazala je Milić.

Ona je istakla da Ministarstvo kulture kroz svoja strateška dokumneta i legislativu ima među načelima i prioritetima razvoja kulture kao važan segment upravo i kulturu mladih, njihove potrebe u kulturi, razvoj kulture za mlade i angažman mladih  umjetnika.

„Ali ne može samo Ministasrtvo kulture ili država Crne Gora da budu nosioci tih aktivnosti, jer to mora biti prije svega lokalni nivo, u partnerstvu sa državnim organima“, dodala je Milić.

Kako je navela, iako Ministarstvo kulture ima svoje linije podrške mladom i kreativnom kadru u Crnoj Gori, za cjelovitiji doprinos razvoju i afirmaciji kulture mladih neophodno je da to na lokalnom nivou bude prepoznato kao prioritet.

„A mislim da se to najbolje može postići  jednom strategijom razvoja koja mora biti posvećena kulturi i mladima. A iako je  to zakonska obaveza, od svih opština donijele su samo četiri i to Danilovgrad, Podgorica, Kotor i Tivat“, napomenula je Dragica Milić, generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo -Ministarstva kulture Crne Gore.

Da Bijelo Polje ima veliki potencijal za dalji razvoj kulture, promociju mladih talentovanih ljudi, smatra i prof. dr Mirjana Kovačević, koja je i vodila debatu.

Ona je istakla da se danas rijetko govori o kulturi, o vrijednostima koje smo nekada njegovali, te da je upravo iz toga razloga značaj ove tribine još veći.

„Bijelo Polje ima ogroman potencijal, koji nije dovoljno iskorišten, ali se nadam da će se to promijeniti. Imate mnogo talentovanih ljudi, pisaca, slikara, ljudi koji se bave kulturom, koji o tome pričaju, koji promovišu svoj grad, a i JU Ratkovićeve večeri poezije zaista ulaže veliki trud kako bi afirmisala, ne samo mlade i talentovane umjetnike, već i Bijelo Polje kao kulturni centar sjevera Crne Gore“, kazala je danas prof. dr Kovačević.

Kovačević je ukazala i na važnost razvijanja kreativnih industrija.

„Jer bez obzira što je riječ o džez festivalu i visokoj, eltinoj kulturi, kreativne industrije su te koje bi trebalo da dopunjavanjem takvog vida kulture još više ga približe široj publici“, dodala je ona.

Uputila je i savjet mladima, ističući da je umjetnost danas jako teško „prodati“.

„Mladi moraju da budu uporni, da traže podršku, da se umrežavaju, da se povezuju sa kolegama u zemlji i regionu, da rade projekte, da se predstavljaju, da kroz svoj aktivizam čine vidljivom svoju profesiju“, istakla prof. dr Mirjana Kovačević.

Pored Gačevića, Milić, kao i Kovačević, u današnoj javnoj debati učestvovali su Abaz Dizdarević, likovni umjetnik i predsednik Skupštine opštine Bijelo Polje, Natalia Fialka, otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori, Dragoljub Đuriĉić, muzičar, Tanja Bakić, književnica, Kemal Musić, književnik i Vanja Kovačević, novinar RTCG.

 

Promovisana studija „White Field Jazz Festival – Potencijali i razvoj kulturnih institucija

U okviru 13. White Field Jazz Festivala promovisana je studija “White Field Jazz Festival – Potencijali i razvoj kulturnih institucija” Kemal Musića, koja je objavljena u izdanju Visoke škole za komunikacije – Beograd i JU Ratkovićeve večeri poezije – Bijelo Polje. Na promociji su govorili Prof. dr Mirjana Kovačević, Dragoljub Đuričić, Senad Gačević i Radoman Čečović, a program je vodila Elvira Badžić.

- Kombinujući istorijski razvoj bjelopoljskog festival džez muzike sa multikulturnom istorijom i specifičnostima Bijelog Polja, uz uvažavanje najnovijih trendova u studijama culture i kreativnih industrija, Musić ponosno predstavlja zavičaj i realizacije projekata visoke culture za malu lokalnu sredinu. U modernism vremenima, u kojima svi žele da se zabave, ali i obrazuju, brzo-lako-instant i obavezno on-line, autor nas podsjeća na tradicionalne vrijednosti, značaj razvoja pismenosti, razumijevanja kulture i umjetnosti, napisala je, između ostalog, urednica ove Monografije dr Mirjana Kovačević.