ARHIVA GLAVNIH VIJESTI

Povodom navršavanja 30 godina od smrti istaknutog književnika i novinara bivše Jugoslavije Ćamila Sijarića u Kući Rista Ratkovića održano je književno veče „Između čovjeka i neba“, u organizaciji Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“ i Javnog emitera Radio Bijelo Polje.

O životu i stvaralaštvu velikog književnika,  Bjelopoljca, rođenog u selu Šipovice, Sandžaklije, govorio direktor JU Ratkovićeve večer poezije Kemal Musić koji je istakao da je cijeli Siajrićev opus vezan za Bihor i Bihorce, te da taj opus sugeriše na prapostojanje i postojanje malog, običnog bihorskog čovjeka.

- Upozorava na pretke i potomke. Na ćudi ljudske. I na ćudi planine. Djelo Ćamila Sijarića skoro uvijek se kreće između čovjeka i neba. Možda zbog toga što se razdaljina između živih i mrtvih često podudara sa jednostavnom nemogućnošću postojanja i nemogućom postojanošću jednostavnosti. Njegovo djelo živi u znaku  neprestanog preispitivanja paradoksalnosti prošlih vremena, bivših ljudi i vjerovanja, naveo je Musić.

O Ćamilovim pripovjetkama, objavljenim u knjizi ''Priče iz hiljadu i jedne noći'', u izdanju Radija Bijelo Polje, govorio je direktor te medijske kuće Dragić Rabrenović, koji je istakao da  je malo ko kao Sijarić poznavao ljudsku dušu, bol, patnju, ljubav i to za domom, za zemljom, voljenom osobom, za izgubljenom mladošću.

- Obično se kaže da pisci pišu o onome što najbolje znaju, iako onda nikada ne bi nastala neka od najvećih djela da je tako. Ali Ćamil je o onome što je pisao znao sve. O zavičaju, porijeklu, o čovjeku, o tome koliko je mali pred prirodom. Znao je da stvara o realnosti i dobro je poznavao duhovni svijet. Sijarić je, poput svjetski poznatih pisaca svog vremena, imao prozna djela sa motivima fantatsike, koja su i sabrana  u zbirci ''Priče iz hiljadu i jedne noći''. Ćamil veoma vješto pripovijeda o stvarnim događajima, ljudima, mjestma, sudbinama, dajući im osobine, karakteristike, koje se graniče sa herojskim, mitskim, nadljudskim – danas bi rekli superherojskim, stavljajući ih u prošle svjetove, preplićući u svojevrsnom transrealizmu san i javu. Tako se pojavljuju priče u kojima pronalazimo alternativnu istoriju – Bijeli anđeo, bezvremene prostore – Sat, borbu života i smrti – Rimski prsten, a uočavamo i mitske događaje, sa horor elementima, sa psihološkim dramama, koje nas iz realnog uvode u svijet mističnog, čarobog, fiktivnof, nadrealnog, bajkovitog”, ispričao je Rabrenović, koji je i sam pisac fantatsičnih priča, istakao je Rabrenović.

U okviru programa „Između čovjeka i neba“ predstavljen i i roman „Mojkovačka bitka“, čiji su izdavači Radio Bijelo Polje i Biblioteka „Stevan Samardžić“ iz Pljevalja, o kome je govorila autorka predgovora, profesorica književnosti Marija Knežević. Ona je podsjetila da je narativni oslonac romana “Mojkovačka bitka” sam istorijski događaj koji je uzet kao nesvakidašnji poduhvat, ali i kao nesumnjiva vrjednost sama po sebi i odnosu na sve drugo.

- Sve to “drugo” omogućava kontekst u kojem se pomenuta vrijednost ne samo ukorenjuje, već se taj doživljaj pojačava na račun vrijednosti, koje se žrtvuju  onoj koja je važnija i koja ih jedino uslovljenom negacijom potvrđuje, pojasnila je Knežević naglašavajući da u romanu “Mojkovačka bitka” postoje likovi koji simbolizuju život i njegove vrijednosti u najčistijem stanju.

Premijerno, predstavljena je i studija prof. dr Dijane Hadžizukić pod naslovom „Na margini – likovi u romanima Ćamila Sijarića“, u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije. Predstavljajući ovo djelo, Hadžizukić je kazala da je Sijarić značajan pripovjedač malih ljudskih sudbina u velikim istorijskim zbivanjima, umjetnik koji je u svakom detalju znao pronaći motiv za priču.

- Tematsko-motivski su sve njegove priče vezane za rodni Sandžak, burna istorijska previranja ovog pograničnog prostora, težak život ljudi vezanih za zemlju i prirodu, koja u potpunosti određuje njihovo ponašanje i filozofiju, vjerovanja i folklore. Kako okrutna istorija i priroda utiču na širu društvenu zajednicu, tako surovi i kruti patrijarhalni zakoni određuju unutarporodične odnose, a sve zajedno sudbinu Sijarićevog čovjeka. Najveći broj likova koje stvara Sijarić, na rubu su ili izvan centra društvene moći, u trenutku krize, nepodudarni sa samim sobom i sredinom, dijele istu tragičnu sudbinu. Ipak, u nekim Sijarićevim romanima ključnu poziciju imaju upravo žene. One pokreću fabulu, dominantne su, imaju svoje snove, nadu”, kazala je Hadžizukić.

Književno veče „Između čovjeka i neba” ujedno je i jedan u nizu događaja kojim je obilježeno 29 godina postojanja Radija Bijelo Polje.

Moderator programa bio je komunikolog Rafet Mulić, a poeziju Ćamila Sijarića govorio je profesor književnosti Radoman Čečović.