ARHIVA GLAVNIH VIJESTI

Pedeset prvo izdanje “Ratkovićevih večeri poezije” završeno je svečanim uručenjem nagrade “Risto Ratković” ovogodišnjem dobitniku Nedžadu Ibrahimoviću, bosanskohercegovačkom pjesniku, za knjigu poezije “Obiteljske i druge strašne pjesme”. Nagradu mu je uručio direktor Javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije” Kemal Musić, u dvorištu kuće Rista Ratkovića, a nakon što mu je uručeno ovo značajno međunarodno književno priznanje Ibrahimović je podsjetio da su prije njega ovu nagradu dobili veliki pjesnici i da je počastvovan što je sada i on među njima.

Obrazlažući odluku žirija, direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić kazao je da Ibrahimovićeva knjiga “Obiteljske i druge strašne pjesme” svjedoči o univerzalnom iskustvu svih ljudi u čije ime govori njen autor.

- Možemo se tako ne slagati o književnosti, ali se moramo složiti sa životom koji pjesnik opisuje i od svakodnevnih tema sačinjava poetsku bilježnicu dostupnu svakom ko se odvažio na čitalački i književni put. Ibrahimovićeva poezija prevazilazi granice, limbove vremena, zemalja, osjećanja, postajući nam kao neki bližnji, čiji je svijet sadržan u ovoj knjizi visokih kreativnih dometa. Knjiga “Obiteljske i druge strašne pjesme” na jasan i vrlo autentičan način otvara neka od najvažnijih ljudskih pitanja i dvojbi. Ibrahimovićeva poezija plijeni jednostavnošću i snagom poetskog iskaza, ona biva sinteza svih njegovih iskustava, onih koji se pretvaraju u pitanja – lična i intelektualna, emotivna i filozofska, stoji, između ostalog, u obrazloženju žirija koji su činili Pavle Goranović, predsjednik žirija, i članovi Jovana Bojović iz Crne Gore, Dobrivoje Stanojević iz Srbije, Ivica Prtenjača iz Hrvatske i Elvedin Nezirović iz Bosne i Hercegovine.

PRVI DAN

Pedest prvo izdanje Ratkovićevih večeri poezije, koje je ove godine okupilo pisce iz Francuske, Italije, Kine, Crne Gore i regiona otvorio je francuski književnik Fransoa Giljom Loren, koji je istakao da Ratkovićeve večeri poezije predstavljaju susret različitih kultura i poetika.

- Prije četiri godine došao sam u vašu zemlju da istražim priču o jednom Crnogorcu koji je umro u Parizu. Zahvaljujući tom putovanju, jedan Francuz se susreo sa Crnogorcem, a zahvaljujući ovom festivalu imam utisak da poznajem sve vas, jer je poezija i umjetnost ono što ne poznaje granice i ono što nas istinski povezuje, kazao je Loren.

Zahvaljući Ratkovićevim večerima poezije i ovog septembra poezija je postala dio žive stvarnosti grada, a ime Rista Ratkovića, kako je na otvaranju kazao i v.d. generalnog direktora Direktorata za podsticanje i razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva Andrija Radulović, na najbolji način svijetli i povezuje Bijelo Polje i Crnu Goru sa mnogim gradovima i pjesnicima koji žive od riječi i za riječ.

- U slavu Rista Ratkovića već pedeset prvi put na obali Lima sastaju se pjesnici koji vjeruju u moć književnosti, svjedočeći ljepotu i istinu, u čijoj poeziji vlada raznolikost i bogatstvo estetičkih i poetičkih koncepcija, novih ideja, iskrenog pogleda i snažne imaginacije i kreacije. Bijelo Polje i ovog septembra živi u znaku pjesnika i poezije, čuvajući uspomenu na Rista Ratkovića, čija je poezija najljepša i najistinitija biografija, istakao je Radulović.

Risto Ratković, kako je kazao predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, kratkoćom, a nerijetko nedorečenošću, uspijevao je vrednije reći nego mnogi koji se gube u spisateljskoj dužini frazeologije.

- Otvaranjem jednog Ratkovićevog stiha dolazi se pred vrata drugog, i tako dok se ne uđe u lavirint konstruisanog haosa, čije je duhovno bogatstvo neosporno, jer je skoro svaka riječ u njegovim pjesmama kao neka zatvorena kutija u kojoj se osjeća da postoji jedna dragocjenost. Bijelo Polje je ponosno na manifestaciju koja uspomenu na Rista Ratkovića čuva već 51. godinu. Zato naš grad ima blagodat da je živio i živi sa ovim velikanom, a mi obavezu da stalno čuvamo i dodatno osvjetljavamo njegova vanvremena djela, podvukao je prvi čovjek Bijelog Polja, predlažući pokretanje inicijative da jedna ulica u Beogradu nosi ime Rista Ratkovića, a kuća u kojoj je proveo posljednje dane života bude spomen obilježje.

Učesnike i goste 51. Ratkovićevih večeri poezije pozdravio je i direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić, koji je kazao da smo ovogodišnjom manifestacijom zakoračili u drugu polovinu vijeka postojanja ove književne svetkovine.

- Taj korak, korak je ka savremenom shvatanju života i svijeta, prožimanju kultura i multikulturnom dijalogu. Korak koji smo napravili usmjeren je u pravcu trajanja, promišljanja i doživljaja umjetnosti. Na to nas obavezuje tradicija ove manifestacije, kulturno bogatstvo Bijelog Polja i Crne Gore, kao jednog od temeljnih vrijednosti svakog kolektivnog identiteta. Na to nas obavezuje i poezija koja traje – poezija Rista Ratkovića, kazao je Musić.

Prvi dan 51. Ratkovićevih večeri poezije počeo je programom “Kafa sa piscem”, u okviru kojeg su razgovarali književnik Zoran Živković i pomoćnik direktora JU Ratkovićeve večeri poezije Dragić Rabrenović, a u nastavku programa  Ratkovićevih večeri poezije održana je književna radionica “Susret u kratkoj priči” za srednjoškolce, sa Zoranom Živkovićem, koja je trajala tri dana. U radionici su učestvovali učenici gimnazija “Miloje Dobrašinović” iz Bijelog Polja i “Slobodan Škerović” iz Podgorice.

U programu “Očekivanje neočekivanoga”, posvećenom promociji književnih stvaralaca iz Bijelog Polja, učestvovali su Dragić Rabrenović, Aleksandar Srdanović, Rafet Mulić, Amar Mulabegović, Sanja Cvijović i Ajna Mulić.

- Ova pjesnička manifestacija ima veliki značaj, kako za afirmisane tako i za mlade ljude koji tek počinju da se bave pisanjem. Lijepo je da ljubitelji i poštovaoci književnosti mogu da čuju ono što tokom godine napišemo, a ujedno je i prilika da se čuju i različiti stilovi pripovijedanja, kazao je Rabrenović.

Najmlađa učesnica ovog programa Ajna Mulić, učenica drugog razreda gimnazije „Miloje Dobrašinović“, prvi put učestvuje na Ratkovićevim večerima poezije.

- Zadovoljstvo mi je što učestvujem na manifestaciji koja ima veliki uticaj na kulturu našeg grada, a takođe je i lijepa prilika da predstavim svoje radove. Budući da sam početnik što se tiče poezije i ove vrste umjetnosti, nadam se da će mi se u narednom vremenu otvoriti neki putevi za razvoj svog talenta, kazala je Ajna Mulić, dok nešto starija Sanja Cvijović, studentkinja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, kaže da joj je ovo treći put da učestvujem na Ratkovićevim večerima poezije i iza sebe imam objavljene dvije zbirke poezije. Ona smatra da ovakvi susreti za mladog čovjeka znače puno, pogotovo su značajna upoznavanja sa drugim pjesnicima i piscima.

Kroz zavičajnu priču prisutne je proveo moderator programa profesor Rafet Mulić, čiju je priču pročitao Radoman Čečović.

“Himna čovjeku” naslov je izložbe slika posvećene Rabidranatu Tagori, koju je u okviru 51, Ratkovićevih večeri poezije, u galeriji kuće Rista Ratkovića, priredila Tatjana Burzanović. Posjetioci su imali priliku da vide 40 ilustracija Tagorinih pjesama, rađenih na fabrijano papiru kombinovanom tehnikom gdje, kako je pojasnila autorka, svaka linija ima svoje značenje.

- Poezija i slikarstvo su jedna umjetnost sa dva lica i sada možete vidjeti na koji način sam omogućila književnosti da izađe u prostor, kazala je Burzanović.

U sklopu programa, učenici gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice Nađa Lalović, Maša Radenović, Darja Miljanić, Anđelika Ivanović, Sofija Kirsanov i Luka Čelebić, čitali su Tagorinu poeziju.

Prvi dan međunarodne književne manifestacije Ratkovićeve večeri poezije, završen je pjesničkim mitingom “Eno ga, po moru teče Lim”. Na pjesničkoj večeri, nastupili su pjesnici iz Crne Gore Ivana Đukić, Miljan Nikolić i Danilo Lompar, iz Srbije Veroljub Vukašinović, iz Bosne i Hercegovine Melida Travančić, a putem video poziva Clara Nubile iz Italije i Sjangjang Hi iz NR Kine.

- Srećna sam što sam opet u Bijelom Polju, gradu poezije i kulture. U ovom vremenu se poezija čini kao apsolutna nada i spas, poručuje da nije sve izgubljeno. Poezija je trenutak, emocija duboko proživljena u nama pjesnicima, a ja u svojim stihovima, koje sam kazivala i pred bjelopoljskom publikom, govorim o onome što je u meni i oko mene, to su moji monolozi i dijalozi sa svijetom, to su stihovi o smrti, refleksiji nas u ogledalu, ali i ljubavi, kazala je Melida Travančić. A da poezija stanuje u kući Rista Ratkovića, kazao je i pjesnik iz Srbije Veroljub Vukašinović. On je rekao da je zadovoljstvo biti u gradu velikih pisaca i biti dio ove manifestacije.

DRUGI DAN

Uz “Kafu sa piscem” počeo je drugi dan 51. Ratkovićevih večeri poezije. O književnosti su govorili Melida Travančić i Damir Šabanović. Travančić je istakla da je izuzetno važno čitati poeziju, “jer je ona nada i spas da svijet nije izgubljen”.

Najbolja knjiga iz savremene francuske istorije 2019. godine, pisca Fransoa Giljoma Lorena ,,Vi ste sigurno rod – U potrazi za Žanom Kopitovićem”, promovisana je u dvorištu Kuće Rista Ratkovića, u okviru 51. Ratkovićevih večeri poezije.

Nagrađivani francuski romanopisac, esejista i putopisac tragao je za misterioznim Žanom Kopitarevićem, čije ime nalazi na spomen ploči nadomak Sorbone.

- Prije deset godina napisao sam jednu knjigu o djetinjstvu moga oca, i nijesam imao ni jednu činjenicu o tome, pa sam morao da izmišljam. Nakon što je knjiga izašla, jedan čovjek me kontaktirao i dao mi podatke koje nijesam imao. Kad sam vidio podatke, bilo me sramota što nijesam dobro obavio svoj posao. Kada sam naišao na ploču posvećenu Žanu Kopitoviću rekao sam sebi da je trenutak da to ispravim i do kraja uradim sve kako treba, kaže Loren i objašnjava zbog čega je napisao knjigu o Žanu Kopitoviću: “U Parizu sve ploče koje su postavljene junacima Drugog svjetskog rata su iz avgusta 1944, kada su se vodile borbe za oslobođenje, a ploča Kopitoviću je od 11. marta 1943. godine. Drugi razlog  su riječi ,,Jugoslovenski patriota“, koje su ispisane na ploči. To mi je bilo čudno, jer u svom istorijskom radu nijesam nailazio na jugoslovene koji su ostavili traga tokom Drugog svjetskog rata“, kazao je Loren, napominjući da je, dok je pisao knjigu, posjetio Crnu Goru: “Došao sam veoma rano u Crmnicu kod vinogradara Kopitovića. Nijesmo govorili istim jezikom. Bili smo samo nas dvojica i tokom sat ili dva tjerao me da pijem vino. Zaspao sam u krevetu porodice Kopitović. Kada sam se probudio, preda mnom je bila jedna gospođa. “Vi ste sigurno rod?”, upitala me. Tada, i kasnije, shvatio sam da je moguće putovati kroz prostor i vrijeme, doći u nečiju kuću i zauzeti mjesto nekog pokojnika, i da je prava veza koju imamo sa ljudima ona koju pravi naša radoznalost, interes i pitanje koje postavljamo jedni durgima. Mislim da su svi ljudi na svijetu rod”, kaže Loren, objašnjavajući da je Kopitović u njegovom romanu, zapravo, – niko, te da je to ironija istorije. “Oni koji su njemu odavali počast – činili su to za nešto što nije učinio. Zapravo, on je bio žrtva. U ovoj priči postoji nešto što govori o apsurdu XX vijeka”, objasnio je Loren.

Razgovor sa Lorenom vodila je Jovana Ilić, koja je sa Milenom Zukić prisutnim ljubiteljima književnosti omogućila prevod. Ovom književnom programu prisustvovao je pomoćnik ambasadora Francuske u Crnoj Gori i direktor Francuskog kulturnog centra u Podgorici Loran Gonsalves. Prisutne je pozdravio direktor JU ,,Ratkovićeve večeri poezije”, Kemal Musić.

- Brojni su izazovi u umjetničkom pisanju i njih publika postavlja piscu, a mi nemamo, čini mi se, tako jaka i hrabra autorska imena, koja će se suprostaviti očekivanjima čitalaca, a ako ih i imamo, oni nijesu dovoljno čitani, negdje su na margini, kazao je bosansko-hercegovački pisac Nedžad Ibrahimović, u okviru prograna “Nova čitanja”. On i književni kritičar Marinko Vorgić govorili su o savremenim izazovima čitanja i pisanja pa, govoreći o tim izazovima, Ibrahimović je napomenuo da nemamo ni dovoljno hrabre urednike u izdavačkim kućama, koji će prepoznati izazov koji jedan pisac nudi čitalačkom tržištu.

- Sve je okrenuto biznisu, brzoj i velikoj zaradi od knjiga, što automatski znači snižavanje i smanjenje estetskih, kulturnih i literarnih vrijednosti onoga što se objavljuje i to je ozbiljan problem. Na našim prostorima nema odgovornih kulturnih i obrazovnih institucija, kao ni ministarstava, koja će stajati iza toga što pisci mogu postaviti društvu kao izazov. Pisci su danas primorani odgvoriti na to što publika od njh očekuje i to je problem, kazao je Ibrahimović.

Vorgić je posebnu pažnju skrenuo na današnjeg čitaoca, koji traži kratku i jasnu informaciju. On kaže da današnji čitalac živi u epohi koja je ubrzana, tehnološka, vizuelizovana i to ubrzanje jednostavno je protiv svega onoga što čitanje podrazumijeva, pogotovo čitanje obimnijih književnih djela, kakva je forma romana.

- Danas svako traži sažetu infromaciju, a i komunikacija se sažima, svedena je na kratke SMS poruke. Ljudi ne mogu da posvete vrijeme, posebno mlađi, čitanju roman od 700-800 stranica, kakvi se danas pišu, što je potpuni kuriozitet. Potreba za kontemplacijom je iščezla iz ljudskih života, što je normalno ako ste stalno u tom ubraznju, jer sve je na slici, sve je u kratkoj informaciji, toliko treba današnjem čitaocu. Zbog toga je i neprirodno očekivati da današnji čovjek pristupi takvom kontemplativnom činu, što čitanje uvijek mora biti, jer čitalac je, bar je nekada bio, koautor koji sam dovršava djelo i preoblikuje ga. Danas se piše onako kako se očekuje, da se udovolji publici. Pisac se mora prilagođavati izazovima epohe, mora pisati intrigantno, aktuleno, zavodljivo, kaže Vorgić.

Izložba slika akademskog slikara Đeljoša Đokaja otvorena je drugog dana 51. Ratkovićevih večeri poezije, u galeriji Centra za kulturu. Izloženo je 27 slika iz nekoliko ciklusa Đokajevog bogatog likovnog opusa.

Otvarajući izložbu Sead Đokaj je podsjetio da je Đeljoš uvršten među najistaknutije crnogorske i albanske umjetnike internacionalnog renomea, te da su njegove slike i grafike otvorili put saradnji sa značajnim imenima evropske moderne i postmoderne dvadesetog vijeka, među kojima su Pikaso, Gutuzo, Ortega...

- Kroz Đeljoševo slikarstvo prožet je čitav njegov život. Đeljoš Đokaj je rođen 1933. u selu Milješu kod Podgorice. Akademiju likovnih umetnosti je završio u Beogradu. Predavao je u Prištini i na Cetinju, a od 1968. živio je u Rimu, gdje se proslavio, naročito svojim grafikama. Umro je u Minhenu 2016. godine. Dobitnik je značajnih međunarodnih nagrada, a njegova djela zastupljena su u mnogim muzejima i galerijama širom svijeta, kazao je Sead Đokaj.

U okviru 51. Ratkovićevih večeri poezije promovisano je kritičko izdanje romana „Zli dusi“ Fjodora Mihailoviča Dostojevskog, koje je priredio Zorana Živkovića. Povod za promociju ove knjige je taj što se ove godine navršava 200 godina od rođenja i 140 godina od smrti Dostojevskog. Knjiga, pored romana, sadrži i verzije koje nijesu objavljene, pa je ovo priča o nastanku djela.

- Priča sadrži jedan veliki korpus mojih napomena kojima tumačim sve ono što je u knjizi nedovoljno jasno, nedovoljno poznato, zagonetno i to čitaocu otvara potpuno novi prozor ka romanu, da ga potpunije razumije. Osim toga, u knjizi su i moje dvije velike studije. Jedna je “Zli dusi” ili “Kob muške ljepote” o samom romanu i „Sto godina Zlih duhova na srpskom“, jedna veoma neobična priča o tome kako su Kosara Cvetković i Veljka Marković napravile čudo uhvativši se u koštac sa sigurno najtežim romanom za prevođenje Dostojevskog, kazao je Živković. 

Kao što je i red, drugi dan 51. Ratkovićevih večeri poezije završen je međunarodnom pjesničkom večeri “Eno ga, po moru teče Lim”, na kojoj su nastupili Svetlana Kalezić (MNE), Branislav Zubović (SRB), An Jan (NR Kina), Faiz Softić (Luksemburg), Milica Kralj (MNE), Aleksandra Vučetić (MNE), Danijela Vulićević (SRB) i Anton Gojčaj (MNE).

- Priča o poeziji, priča je o pomirenju sa svijetom, kakav god taj svijet bio, i ona daje mogućnost da se taj svijet zavoli takav kakav jeste. Ratkovićeve večeri poezije sijaju poput dragulja. Činjenica da se ova manifestacija u kontinuitetu održava tako dugo djeluje ohrabrujuće da jedna sredina prepoznaje važnost toga, makar u smislu da nije ukinula budžet, da se i dalje održava, što je svakako pohvalno, a da li bi sa druge strane tog prepoznavanja važnosti moglo biti više, naravno da bi. Bitno i je i to pregnuće organizatora koji istrajavaju u tome vođeni ljubavlju prema lijepoj riječi i vođeni željom da se ovaj plamen koji ovoliko godina već sija, ne ugasi, kazala je Svetlana Kalezić.

Danijela Vulićević iz Srbije takođe ističe značaj održavanja ovakvih manifestacija koje pružaju mogućnost da se kroz pričanje poezije i susrete sa drugim pjesnicima otvore novi vidici u stvaranju poezije.

- Manifestacije poput ove su veoma važne kako za afirmisane tako i za one koji se dugo bave poezijom. Jako mi je drago što sam upoznala mnoge pjesnike, uspostavićemo dalju saradnju, jer razmjena iskustava je veoma bitna u ovom poslu, tako da moram da pohvalim organizatore koji su napravili odlične programe tokom ova tri dana, kazala je Vulićević.

TREĆI DAN

I treći dan 51. Ratkovićevih večeri poezije počeo je uz kafu, razgovorom urednice Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Nađe Durković i književnika Nedžada Ibrahimovića. Osim objavljenih knjiga poezije i proze, Ibrahimović je snimao i dokumentarne filmove te se, uz kafu sa Nađom Durković, osvrnuo na vezu između književnosti i filma.

- Nema filma, pjesme, niti romana bez naracije. Sve što ima veze sa narativnošću meni je veoma interesantno, i to nikako nijesam razlikovao, kazao je Ibrahimović.

Književna radionica sa Zoranom Živkovićem “Susret u kratkoj priči”, koja je održana u okviru 51. Ratkovićevih večeri poezije, završena je trećeg dana Festivala. Živković ističe da je bilo uzbudljivo, nadahnuto, neobično.

- To su mladi ljudi koji su me zadivili, jer se oni prvi put susrijeću sa radom radionice kreativnog pisanja. Došli su sa već spremljenim pričama, što je impresivno i što je mene prijatno iznenadilo. Veoma je korisno održavanje ovakvih radionica za mlade ljudi koji imaju sklonost prema pisanju. Sada je mladima važna podrška, i da im se predoči da su upornost i strpljenje važni saveznici na tom putu književnosti. Mnogo je bitno da znaju da čovjek postaje pisac cijeli život, jer smo svi neprekidno na provjeri, kazao je Živković.

Mlada pjesnikinja iz Podgorice Nataša Gudelj dobitnica je prve nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina, odlučio je žiri ovogodišnje pjesničke manifestacije. Gudelj je prvu nagradu osvojila za rukopis „Heterotopija“, a nagradu joj je, u okviru 51. Ratkovićevih večeri poezije, uručio predsjednik Savjeta RVP Radoman Čečović.

- Drago mi je što je moj rukopis pobijedio u mojoj zemlji, na jednom prestižnom konkursu sa dugom tradicijom i to baš u rodnom gradu Rista Ratkovića, kazala je Gudelj.

Drugo mjesto na ovogodišnjem konkursu za pjesnike do 27 godina pripalo je Emiru Kapetanoviću iz Mostara. Njegova poezija predstavlja, kako je rekao, kreativno skiciranje života, a ovo je njegovo drugo učešće na Ratkovićevim večerima poezije.

- Hvala vašoj zemlji, gradu i manifestaciji na ukazanoj časti. Za mene je velika privilegija biti dio ove manifestacija, a posebno zadovoljstvo je biti dobitnik druge nagrade, kazao je Kapetanović.

Milena Radević iz Podgorice osvojila je treće mjesto na konkursu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina. Ponosna je, kako je kazala, što se opet našla među najboljim mladim pjesnicima regiona, s obzirom da je i prošle godine osvojila treću nagradu.

- Ovoga puta sam poslala kompletiran rukopis i srećna sam što je dobio pozitivne kritike stručnog žirija. Zasigurno da ću nastaviti da pišem, a vjerujem da ću se opet prijaviti na ovaj, najznačajniji književni konkurs u Crnoj Gori, kazala je Radević.

Inače, na konkurs za nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina  ove godine stiglo je 14 rukopisa, a u finale je ušlo šest mladih pjesnika, među kojima su i Bjelopoljci i Bjelopoljke Rijalda Sulja, Petar Jokić i Milovan Kljajević.

Čestitajući svim finalistima na ostvarenom uspjehu, predsjednik Savjeta Ratkovićevih večeri poezije Radoman Čečović poručio je mladim pjesnicima da nikada ne zaborave da su u obavezi da čuvaju svijet od iskliznuća.

Ratkovićeve večeri poezije, 51. put po redu, i ove godine su održane od 3. do 5. septembra, uz poštovanje epidemioloških mjera.