ARHIVA GLAVNIH VIJESTI

Na ovogodišnjim 54. Ratkovićevim večerima poezije, počasno mjesto je, kako uostalom i treba, pripalo poeziji. Jer, poezija, kako to reče predsjednica žirija za Nagradu “Risto Ratković” doc. dr Olga Vojičić Komatina, na lakonski, pomalo borhesovski način, pregnatno govori i pjeva o egzistencijalnim dilemama starim koliko i čovječanstvo. To se ove godine potvrdilo po 54. put u Kući Rista Ratkovića, u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, od 3. do 5. septembra.

Prestižnu Nagradu „Risto Ratković“ dobila je crnogorska pjesnikinja Jovana Bojović za knjigu poezije „Novobran“, koju joj je u dvorištu Kuće Rista Ratkovića uručio direktor JU RVP Kemal Musić. Nagradu je dodijelio žiri u sastavu: Olga Vojičić Komatina, predsjednica žirija, Damir Šabanović iz Crne Gore, Dobrivoje Stanojević iz Srbije, Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine i Ivica Prtenjača iz Hrvatske.

- Tvoračka inovacija Jovane Bojović sublimira i dramsko i epsko u poetskom kodu, ali je poetsko pletisanje dominantna kroz koju se dramsko daje kao konflikti potom razrješenje sa dilemama savremenog čovjeka, a epsko služi kao instrument jedinstvene fabule, lirski segmentirane i uobličene u svakom njenom pojavljivanju. Verbalna leksika je prilagođena savremenom životu, u duhu je neovangarde i osmišljavanja novih značenja starim standardnim riječima, ali je podložna i komponovanju novih izraza kao što je i sama kovanica “Novobran” za koju predpostavlujamo da podliježe brojnim mogućnostima tumačenja, istakla je Vojičić Komatina i naglasila da je Jovana Bojović prva pjesnikinja iz Crne Gore koja je dobila ovu nagradu. “Žene više nijesu u poetskom nevidbogu. Stoga ovaj trenutak proglašavam istorijskim”, kazala je predsjednica žirija.

Jovana Bojović je istakla važnost manifestacije Ratkovićeve večeri poezije koja je prepoznata ne samo u Crnoj Gori već i šire.

- Ja sam prije desetak godina dobila Nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina, a sada i Nagradu “Risto Ratković”. Zbog toga, ovaj Festival i ovu Ustanovu smatram važnim u razvoju i njegovanju kvalitetne poezije, jer omogućavaju da se susrećemo i razmjenjujemo stihove. Posebno mi znači i to da je ovu nagradu po prvi put dobila žena iz Crne Gore pa u tom smislu nagradu posvećujem crnogorskim pjesnikinjama koje su zaista britke riječi snažne i odvažne poezije, istakla je Bojović.

Kao i prethodnih godina, u Bijelom Polju su se okupili pjesnici sa raznih strana svijeta, a programi su se održali u Kući Rista Ratkovića, Parku pjesnika i biblioteci Srednje stručne škole. Takođe, JU Ratkovićeve večeri poezije je na ovogodišnjoj manifestaciji obilježila 70 godina od smrti Rista Ratkovića izložbom 65 fotografija sa Ratkovićevih večeri poezije od 1971. do 2023. godine i tonskim zapisima sa magnetofonskih traka Desanke Maksimović, Ćamila Sijarića i Gustava Krkleca, sa nekih od izdanja Ratkovićevih večeri poezije, te štampanjem i promocijom knjiga Dobrivoja Stanojevića, Anđele Bulajić, Obrada Nenezića i dvojezičnog izdanja (na crnogorskom i italijanskom jeziku) Marie Terese Albano. Dobra poezija je obilježila međunarodne pjesničke večeri “Eno ga, po moru teče Lim”, važno mjesto u programu zauzeli su mladi programima “Program za mlade pjesnike”, književna radionica “Bajka o duhu” i izložba i promocija zbornika “Kako odzvanjaju moji koraci”. Pozorišna umjetnost je dobila prostor na 54. Ratkovićevim večerima poezije kroz monodrama “Ono što zovem zaborav” po tekstu Lorana Movinjea, u izvedbi Filipa Grinvalda, i kroz duo dramu “Samo pošteno, pa ko koga zajebe, ili Osmi smrtni grijeh” OMO teatra, po tekstu i u režiji Obrada Nenezića, u kojoj su igrali Moamer Kasumović i Omar Bajramspahić. Takođe, likovna umjetnost je doživjela svoj sjaj na 54. Ratkovićevim večerima poezije kroz izložbu slika “Izvan granice” crnogorske umjetnice Marije Radinović.

 PRVI DAN

Ovogodišnje izdanje Ratkovićevih večeri poezije otvorila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da stvaralački opus Rista Ratkovića poput Lima teče morem, teče savremenom poezijom i ne prestaje da inspiriše pjesnike i pjesnikinje.

- U narednom periodu očekujemo da će Ratkovićeve večeri poezije nastaviti sa svojim bogatim programskim sadržajima tokom cijele godine, da čine knjževni život u Crnoj Gori sve bogatijim, a da će ova poetska čitanja i pjesmički susreti inspirisati i postati uzor mnogima. Ministarstvo kulture i medija podržava i prepoznaje značaj poezije kako bi se očuvala njena vrijednost i snaga i prenijela na nove generacije. Naš zadatak je da stvaramo uslove u kojima će umjetnost i poezija ne samo opstati već i cvjetati. To podrazumijeva strateško planiranje, ulaganje u kulturnu infrastrukturu, ali prije svega prepoznavanje kulture kao vitalnog segmenta društvenog života. Prvi put sam ovdje i raduje me da vidim šta ova manifestacija znači za Bijelo Polje i za čitav region. Svako naše činjenje oblikuje način na koji percipiramo prošlost, i svako naše činjenje oblikuje budućnost naše Crne Gore, istakla je ministarka Vujović.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, ističe da se Bijelo Polje, grad posrećen rođenjem velikog pjesnika Rista Ratkovića i plejadom drugih stvaralaca iz oblasti umjetnosti, s pravom može nazvati planetarnim poetskim svetionikom i naglasio da ova tradicionalna kulturna manifestacija međunarodnog dosega govori o kulturnoj moći i respektu književnog stvaralaštva, koje ima univerzalne vrijednosti.

- Ta duhovna veza spaja, snaži i sinergično djeluje na umjetnički i opšti sveljudski procvat, kazao je Smolović.

Da su Ratkovićeve večeri poezije mjesto ukrštanja poetika, gdje snagom umjetnosti nastaju djela neprolazne vrijednosti, kazao je direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić. On je naglasio da iz godine u godinu na RVP doživljavamo sveobuhvatno shvatanje života i svijeta, učvršćujemo naše temelje na promišljenostima i saznanjima, tradiciji i kulturi, a sve u cilju njegovanja stvaralaštva i umjetničkog oblikovanja pojedinca i kolektiva sa ambicijom da to bude znak prepoznavanja vrijednosti i suvi pečat na bogatoj crnogorskoj umjetničkoj sceni.

- U ambijentu koji podstiče stvaralaštvo, u gradu koji prepoznaje kulturne vrijednosti, gosti RVP se ugodno osjećaju i to osjećanje prenose u svoje sredine, a poezija se svake godine iznova rađa u Kući Rista Ratkovića. Tako Bijelo Polje i Crna Gora kroz Ratkovićeve večeri poezije žive umjetnost, a nama stalo je da se u Bijelom Polju i iz Bijelog Polja u Crnoj Gori i iz Crne Gore što dalje čuje dobra poezija, umjetnost uopšte. RVP žele da pokažu kako je kultura najvažaniji segment svakog društva, da se po kulturi prepoznajemo i pamtimo, da se po kulturi vrednujemo. Nema ljepšeg mjesta od Kuće Rista Ratkovića na kojem se o umjetnosti zbori. U ambijentu kuće u kojoj je rođen pisac prvog modernog crnogorskog romana, izgovorena riječ vrijedi više, a umjetničko djelo je snažnije. Zbog toga ova manifestacija iz godine u godinu unapređuje svoj kvalitet sadržajno i koncepcijski, kazao je Musić.

Ratkovićeve večeri poezije započele su promocijom zbornika literarnih radova i otvaranjem likovne izložbe srednjoškolaca iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, u biblioteci Srednje stručne škole u Bijelom Polju. Zbornik pod nazivom ,,Kako odzvanjaju moji koraci“ objavljen je na crnogorskom, makedonskom, albanskom i engleskom jeziku u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, a na promociji i izložbi govorili su zastupljeni autori Vojin Nedović, Ajna Mulić, Nikolina Barać i Vasil Musić, dok je moderator bio Rafet Mulić. Prisutnima su se obratili direktor SSŠ Zoran Vuković i urednik izdanja JU Ratkovićeve večeri poezije Izet Erović, koji su istakli veoma dobru i uspješnu saradnju između ove dvije ustanove, tre da će se ta saradnja proširiti i u narednom periodu.

Književna radionica za srednjoškolce pod nazivom ,,Bajka o duhu“ počela je prvog dana festivala u Kući Rista Ratkovića. Radionicu vode profesorica književnosti Milkja Španjević i književnik i kolumnista Edin Smailović, do je gost prve radionice bila poznata hrvatska pjesnikinja Darija Žilić, koja je po drugi put na Ratkovićevim večwerima poezije.

- Ovi susreti su mi veoma važni jer se susrećem sa kolegama i razmjenjujemo iskustva. Budući da i sama vodim radionice pisanja, mislim da ću djeci uspjeti da prikažem važnost da ne odustaju od literature jer je u svijetu u kojem živimo duhovna dimenzija najvažnija. Kroz učenje tehnika čitanja pravih djela, mladi mogu da napreduju, što mi iskustvo govori, kazala je Žilić.

Učesnik radionice Lazar Lopušina kazao je da su ovakve radionice potrebne mladim stvaraocima.

- Živimo u vremenu površnosti, te književnost doživljam kao jedan vid utočišta, kazao je Lopušina.

Prvog dana 54. Ratkovićevih večeri pezije, u dvorištu Kuće Rista Ratkovića, otvorena je izložba fotografija i audio sadržaja pod nazivom ,,Duha radi“, koja uključuje fotografije i audio zapise sa Ratkovićevih večeri poezije. Prisutni su imali priliku da čuju originalne audio zapise sa magnetofonskih traka Ćamila Sijarića, Desanke Maksimović i Gustava Krkleca, ali i veliki broj fotografija nastalih u periodu od 1971. do 2023. godine.

Direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić, kazao je u svom uvodnom obraćanju da je izložba priređena povodom 70 godina od smrti Rista Ratkovića, te da ova izložba ima ambiciju da pokaže rast i razvoj Ratkovićevih večeri poezije.

- Na fotografijama možemo vidjeti kako su Ratkovićeve večeri poezije, korak po korak, sticale ugled i okupljale značajna imena poput Desanke Maksimović, Ćamila Sijarića, Gustava Krkleca, Jevrema Brkovića, Huseina Bašića a kasnije Abdulaha Sidrana, Duška Novakovića, Boža Koprivice, Svetislava Basare, Dragana Velikića, Miljenka Jergovića, Dona Patersona, Marsela Bajera, Jakute Alikavazović i drugin poznatih imena iz svijeta književnosti. Svi oni su doprinijeli da Ratkovićeve večeri poezije steknu status manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, a kasnije i formiranje javne ustanove, kazao je Musić, dok je Elvira Badžić upoznala prisutne sa radom JU Ratkovićeve večeri poezije i podsjetila ih na put Ratkovićevih večeri pozije od manifestacije do institucije.

Osim ove, u okviru 54. Ratkovićevih večeri poezije otvorena je i izloža umjetničkih slika „Izvan granica“ akademske slikarke Marije Radusinović.

Otvarajući izložbu, novinar ui publicista Vanja Kovačević kazao je da Marija Radusinović svoje unutrašnje svjetove emotivno, upečatljivo i zanatski pretače u dio naše stvarnosti.

- Kroz priče svojih junaka Marija Radusinović otkriva najdublje slojeve sopstvenog svijeta, primoravajući nas na suptilan, ali razoružavajući način, da i mi pokažemo svoju nutrinui širok raspon valera u kojima nastaje - od radosti, preko melanholije do potištenosti i tuge koja nije samo znak nemoći čovjeka, već i stanje svijeta, istakao je Kovačević.

Program je vodila Slađana Merdović, a muzikom obogatila učenica Škole za osnovno muzičko obrazovanje Ajša Ćorović.

I ovog septembra Bijelo Polje je postalo pjesnička prijestonica, pa su se i prve festivalske večeras u dvorištu Kuće Rista Ratkovića čuli stihovi pjesnika iz cijelog regiona, Italije i Turske koji su se predstavili u okviru programa “Eno ga, po moru teče Lim”. Nastupili su Daniela Andonovska Trajkovska iz Sjeverne Makedonije, Emilio Nigro iz Italije, Darija Žilić iz Hrvatske, Jelena Žugić iz Srbije, Almir Zalihić iz Bosne i Hercegovine i Mustafa Akar iz Turske.

- Prvi put sam na ovoj manifestaciji i veoma mi je drago što sam imala tu čast da učestvujem u jednom veoma važnom pjesničkom susretu. Dolazim iz zemlje koja je pjesnička zemlja, jer i mi organizujemeo „Struške večeri poezije“ veoma prepoznatljivu u svijetu, ali imamo i Karamanove večeri koje isto ove godine proslavljaju 54. godine postojanja. Zato znam, kao profesorica i kao urednica časopisa „Savremeni dijalozi“, da su ovakve manifestacije veoma važne, naročito za nas pisce i poete, jer na taj način ostvarujemo direktan kontakt sa publikom, možemo akustički da interpretiramo svoje pjesme, ali ovo je i mogućnost da se upoznamo i povežemo sa drugim pjesnicima iz raznih krajeva svijeta, razmijenimo iskustva. Isto tako važne su i za posjetioce, ljubitelje poezije, jer na taj način čuju neka nova, možda savremenija kazivanja poezije, kazala je makedonska pjesnikinja Daniela Andonovska Trajkovska. Ni Almir Zalihić, pjesnik iz Bosne i Hercegovine, nije krio zadovoljstvo učešćem na Ratkovićevim večerima poezije.

Pjesnikinja iz Beograda Jelena Žugić prvi put učestvuje na Ratkovićevim večerima poezije i ponijeće odavde lijepe utiske.

- Prvi put  sam na Ratkovićevim večerima poezije. Od pisaca iz okolnih zemalja: Bosne, Hrvatske i Srbije uvijek slušam kako je bilo divno prisustvovati na tom festivalu, odakle su ponijeli lijepe utiske. Evo sad sam se i sama uvjerila da je to tačno jer, zaista, ovo je neponovljiv doživljaj. Posebno mi čini zadovoljstvo to što su Žugići porijeklom iz Crne Gore, sa Žabljaka, tako da mi je drago da prvi put čitam i slušam poeziju o toj grudi svog praporijekla. A sam festival je zaista sjajan. Od prvog trenutka sam oduševljena organizacijom, koliko ima pisaca iz različitim krajeva svijeta. Bilo mi je jako uzbudljivo da otkrijem šta oni pišu i kako pišu i da porazgovaram sa njima. A sam festival je na najvišem mogućem nivou u svakom smislu, od samih najava i tekstova, najava za pjesnike, te kako su one izgovorene. Zaista se vidi da je svemu poklonjena izuzetna pažnja, tako da bismo svi mogli u svakom segmentu da uživamo u ovoj gozbi poezije, istakla je Žugić.

Za kraj prvog dana Ratkovićevih večeri poezije odgrana je monodramu "Ono što zovemo zaborav" po tekstu Lorana Movinjea u izvedbi Filipa Grinvalda.

DRUGI DAN

Drugi dan 54. Ratkovićevih večeri poezije započeo je tako što je nastavljena književna radionica za srednjoškolce “Bajka o duhu”, čiji gost je bio Dobrivoje Stanojević, nakon čega je održana promocija knjige “Smederevska jesen pozna”, ovog poznatog književika, književnog kritičara, antologičara i univerzitetskog profesora iz Srbije, koja je objavljena u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije. O Stanojevićevoj knjizi govorili su Radoman Čečović, Nađa Durković i autor, dok je poeziju iz knjige govorila Magdalena Smolović.

- Pažljivo sam birao riječi i izraze za ovu knjigu. Želio sam da pokažem i oslikam njihovu snagu i moć. Riječi su veoma moćno oružje u svakodnevnoj komunikaciji, zato ih pažljivo biram. Želim da u poeziji ostavim upečatljiv izraz i prikažem nešto drugačije. Neki će to razumjeti, neki ne. Poezija otvara brojne mogućnosti, za nju je potreban talenat, ali i zrelost kako bi ona u potpunosti pojmila i razotkrila, istakao je Stanojević.

Još dvije knjige koje su objavljene u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija, promovisane su drugog dana 54. Ratkovićevih večeri poezije. O knjizi poezije ,,Miris moga mjesta“ (Il respiro dei miei luoghi) – izdanje na crnogorskom i italijanskom jeziku – Marie Terese Albano, osim autorke, razgovarali su Olga Vojičić Komatina i Edin Smailović, dok je stihove čitala Magdalena Smolović.

- Posebno mi je drago što imam priliku da nastupam na Ratkovićevim večerima poezije. Volim za sebe da kažem da nijesam prevashodno pjesnik, već su to samo moji stihovi koje sam odlučila da posvetim Crnoj Gori, s obzirom na to da ovdje živim već duži period i osjećala sam potrebu da ovoj zemlji koja me je tako toplo primila nešto posvetim, kazala je Albano, dok je Olga Vojičić Komatina istakla da ova poezija ne robuje konvencijama, nikakvim tradicionalnim obrascima, ali opet u potpunosti odgovara lirskom kodu.

O knjizi poezije  „Centar mog svijeta“ Obrada Nenezića govorili su Kemal Musić, Vanja Kovačević i autor. 

Govoreći o knjizi direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić je kazao da se u Nenezićevoj poeziji protinje ljubav kao njegov pjesnički centar svijeta, kao centar svijeta svakog čovjeka, ali je takođe njegova poezija pobuna protiv primitivizma, nerazumijevanja, oholosti i bahatosti, dok Vanja Kovačević ističe da se Nenezić u ovoj knjizi poigrava jezikom i emocijom „jasno saopštavajući da je Hederlin bio u pravu kada je tvrdio da je jezik kuća bivstva“.

- Ja rijetko pišem poeziju i ovo je negdje kruna mog poetskog stvaralaštva, ali i kruna neke saradnje sa Ratkovićevim večerima poezije. Pišem neku vrstu pripovjedačke poezije, kad imam vremena igram se sa njom. Igram se jer jezik je čudo. Hvala mojim roditeljima, a ne Bogu što su me stvorili jer mogu da se bavim tim čudom, kazao je Nenezić.

Moderator ove promocije knjige bio je Izet Erović, dok su poeziju čitali Slađana Merdović i Aleksandar Srdanović.

Ljubitelji pisane riječi imali su priliku da i drugog dana 54. Ratkovićevih večeri poezije, u okviru međunarodnih pjesničkih večeri „Eno ga po moru teče Lim“, čuju stihove na različitim jezicima, gdje su svoje poetsko stvaralaštvo predstavili Stanka Rađenović Stanojević iz Crne Gore, Marija Teresa Albano iz Italije, Ilhan Pačariz iz Srbije, Borče Panov iz Sjeverne Makedonije, Miljan Guberinić iz Srbije, Danilo Lompar iz Crne Gore, Amar Ličina iz Srbije i  Enver Muratović iz Crne Gore, dok se putem linka publici predstavila Lena Petrović iz Vašingtona.

Crnogorski pjesnik Enver Muratović kaže da je prvi put učesvovao 1997. godine kao mladi pjesnik, finalista Ratkovićevih večeri poezije, te da se sa zadovoljstvom odazvao pozivu za učešće i ove godine.

- To je izuzetna čast što se tiče festivala. Sami festivali su jako bitni za pjesnike. Prvo zbog te dimenzije druženja, razmjene iskustava, razmjene knjiga, povezivanje sa pjesnicima u regionu. Ovo je festival koji traje 54 godine, to nije malo. I on stvarno nudi pjesnicima da se promovišu, da iskažu ono što imaju. Mislim da je teško opisati riječima ovu pjesničku svetkovinu, kazao je Muratović.

TREĆI DAN

Suština festivala razmjena iskistava, otvorenost jednih prema drugima, što uslovljava i razvoj književne scene u regionu

Okrugli sto na temu „Uticaj književnih festivala na razvoj regionalne književne scene“ održan je trećeg dana 54. Ratkovićevih večeri poezije u Kući Rista Ratkovića.

Prema riječima direktora i predstavnika književnih festivala iz regiona, razvoj književnosti i kulture uopšte, umnogome zavisi od opredjeljivanja sredstava resornih ministarstava, lokalne uprave, ali i od samih kulturnih poslenika i njihove kreativnosti. Zato, složili su se učesnici okruglog stola, festivali tipa Ratkovićevih večeri poezije čine da se, u ovom slučaju, književnost razmjenjuje, pisci upoznaju, a sve u cilju kvalitetne literature i na radost ljubitelja pisane riječi.

Direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić smatra da je suština festivala razmjena iskistava, otvorenost jednih prema drugima, što uslovljava i razvoj književne scene u regionu.

- Mi na prostorima bivše Jugoslavije moramo biti okrenuti jedni prema drugima, a poezija i poetski festivali nam pruža prostor da budemo jedinstveni. Smatram da festivali ne bi trebalo biti orjentisani samo u jednom pravcu već treba širiti multikulturni i interkulturni dijalog, kazao je Musić, a Miljan Guberinić, direktor festivala „Smederevska pjesnička jesen“, smatra da bi festivali bili značajniji da u njih više ulažu resorna ministarstva.

- Ne mislim samo na književne festival, već in a likovne i grafičarske kolonije, muzičke, smotre i susrete. Ono što mi kao predstavnici festivala možemo da uradimo jeste da nađemo nove modalitete i da inspirišemo i državu i društvo da se ozbiljnije bave ovim pitanjima koja su od ključnog značaja za nas, smatra Guberinić.

U Bosni i Hercegovini, u Mostaru, gdje se od 1978. godine održava „Mostarsko kulturno ljeto“,  prema riječima direktora Omera Mičijevića, pet isnsitucija kulture je uključeno u organizaciju te manifestacije: Centar za kulturu, Narodno pozorište, Pozorište lutaka, Narodna biblioteka i muzej Hercegovine. On je istakao da se svake godine upriliči festival koji traje dva mjeseca sa oko 30 sadržaja iz svih ovih oblasti, gdje kako je istakao Mičijević nastoje da povrate festival na stare prijeratne staze, da on bude regionalnog karaktera.

Osim Musića, Guberinića i Mičijevića, na okruglom stolu su govorili još i Stanka Rađenović Stanojević – predstavnica festivala “Knjiga pod feral” iz Crne Gore i Elijas Rebronja – predstavnik festivala “Family” iz Srbije.

Prije ovog programa, završena je književna radionica “Bajka o duhu”, na kojoj je gost bio književnik i književni kritičar Petar V. Arbutina, a tradicionalno u Parku pjesnika održan i “Program za mlade pjesnike”, gdje je uvodne stihove, kao podstrek mladim pjesnicima, kazivala Stanka Rađenović Stanojević, a nakon toga su nastupili finalisti ovogodišnjeg konkursa Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina, uručene nagrade ovogodišnjeg konkursa i promovisana knjiga prošlogodišnje dobitnice Prve nagrade Anđele Bulajić.

Crnogorska pjesnikinja Jelena Kljajević ovogodišnja je dobitnica Nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina. Drugoplasirana je bila Julija Mijušković, dok je treće mjesto pripalo Sofiji Kirsanov. 

Jelena Kljajević je ovom prilikom istakla da joj je posebna čast i zadovoljstvo što je upravo ona dobitnica jedne ovakve nagrade, jer će joj znači kao podstrek u daljem radu.

Predsjednica žirija Olga Vojičić-Komatina, kazala je da se žiri i ove godine sastao da sa radoznalošću i velikom pozornošču iščita liber verse mladih stvaralaca koji poezijom mijenjaju život na bolje i više.

- Susrevši se sa 11 rukopisa imali smo prilike da se upoznamo sa različitim diskursima, temama i podtemama, egzistencijalnim motivima njihovog oblikovanja u pjesmi. Uočili smo poznavanje filozofije i literature, religije i sociologije, psihologije i arhetipske kritike, pozorišta i filma. Na kraju smo uvidjeli da stasavaju mlade generacije koje pomjeraju granice i šire saznanja, kazala je Vojićić-Komatina.

- Sa ove manifestacije ću sigurno ponijeti mnoštvo predivnih utisaka. Sve je premašilo moja očekivanja, počev od ljudi, druženja, hrane, lokaliteta, atmosfere i svega ostalog, kazala je drugonagrađena Julija Mijušković.  

Nagrađeni pjesnici predstavili su se publici kazivanjem svojih stihova, kao i Sofija Drakulović čija se poezija našla u užem izboru.

U okviru ovog programa, promovisana je i zbirka poezije ,,Posledice gledanja u more” prošlogodišnje dobitnice Nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina Anđele Bulajić, koja je objavljena u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija. Govoreći o knjizi,  književnik i književni kritičar Petar V. Arbutina kazao je da je Anđelina knjiga dokaz da će svaka mladalačka individualnost uspjeti da se izbori za svoj glas, jer u knjizi ,,Posledice gledanja u more”, Anđela Bulajić pokazuje jednu vrstu inficiranosti poezije, ali u krajnje pozitivnom smislu.

Moderatorka promocije bila je Azra Mulić, dok je stihove kazivala Magdalena Smolović.

U dvorištu kuće Rista Ratkovića, u okviru 54. Ratkovićevih večeri poezije, premijerno je u Bijelom Polju odigrana predstava ,,Samo pošteno  pa ko koga zajebe“  ili „Osmi smrtni grijeh“ po tekstu i u režiji Obrada Nenezića.

Program trečeg dana 54. Ratkovićevih večeri poezije vodile su glumice Žana Gardašević i Slađana Merdović.

Realizator ovog najvećeg književnog festivala u region je JU Ratkovićeve večeri poezije, a pokrovitelji Opština Bijelo Polje i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.