Dodjelom nagrade „Risto Ratković“ Faizu Softiću, pjesniku porijeklom iz Bijelog Polja koji živi u Luksemburgu kao slobodni umjetnik, u Bijelom Polju završene su 55. Ratkovićeve večeri poezije.
Ovo priznanje za najbolju knjigu poezije u Crnoj Gori, Srbiji, BiH i Hrvatskoj laureatu je uručio predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović u Centru za kulturu.
Odluku da Nagrada „Risto Ratković“ pripadne Faizu Softiću, za knjigu poezije „Pjesme iz zatvora“ u izdanju Bajbuka iz Sarajeva, donio je međunarodni žiri u sastavu: doc. dr Olga Vojičić Komatina – predsjednica žirija i Damir Šabanović iz Crne Gore, Petar Matović iz Srbije, Darija Žilić iz Hrvatske i prof. dr Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine.
Obrazlažući odluku žirija Olga Vojičić Komatina kazala je da se „Pjesme iz zatvora“ nakon čitanja memorišu kao slojevite i snažne oporuke lirski predočene, ali epskim iskustvom i dramskim završecima doživljene, te eklektizmom svih rodova uključene u intenzivnu emocionalnu fuziju.
Pred nama je, dakle, zbirka poezije koja nas iznenađuje mozaičkim prepletom lirske emocije, te epskom naznakom proživljenosti jednog bogatog života lirskog subjekta i dramskom performativnošću izraza i slike, istakla je dr Vojičić Komatina, dok je laureat Softić nagradu doživio veoma emotivno, jer dolazi iz Bijelog Polja, odakle je započeo svoj poetski put.
Ova nagrada nosi ime pjesnika čije stihove osjećam kroz treperenje u sopstvenim grudima. Risto Ratković je znao da je poezija otvorena rana kroz koju ulazi svjetlost i ako sam ovom knjigom, pjesmama ili makar jednim stihom uspio propustiti tračak svjetlosti do čitaoca onda moje pisanje, moja poezija imaju smisla. Jer, šta je pjesnik bez čitaoca, drvo koje ne lista i ne šumi ili rijeka koja nikada ne sretne more. Zato ovu nagradu primam ne kao pečat na kraju puta ili kao znak na raskrsnici, već kao podsjetnik da treba nastaviti, da treba tražiti novu riječ, onu koja još nije izgovorena onu koja možda i ne pripada meni nego tek dolazi iz budućnosti, kazao je Softić.
Ovogodišnje, 55. po redu, Ratkovi ćeve večeri poezije otvorila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ističući da RVP već pola vijeka potvrđuju da je poezija duhovna praksa, estetičko i intelektualno traganje za smislom, ogledalo istorijskog trenutka i unutrašnjeg života čovjeka, a sam Festival je, kako je kazala, inkubator novih glasova i novih poetika, prostor gdje se gradi književna scena sjutrašnjice.
- Ratkovićeve večeri poezije su trajna institucija kulturne memorije koja nas podsjeća da poezija i kada govori o smrti, tami, u suštini uvijek govori o životu jer ona jeste čin otpora prolaznosti i zaboravu. Kao ministarka kulture i medija Crne Gore želim da istaknem da je kontinuitet ove manifestacije rezultat posvećenosti institucija, lokalne zajednice i kulturnih radnika. Podrška festivalu nije samo pitanje tradicije već i pitanje kulturne politike koja shvata da je književnost temelj duhovnog i identitetskog razvoja. Naša obaveza je da nastavimo da jačamo izdavaštvo, da podstičemo prevođenje, da stvaramo uslove u kojima će naši mladi autori dobijati prostor za razvoj i afirmaciju, a klasici biti stalno prisutni u javnom pamćenju, kazala je ministarka Vujović.
Predsjednik Opštine Petar Smolović istakao je da je Ratković uveo Bijelo Polje u duhovno kraljevstvo svjetske kulture i svojim djelom postao dio vanvremenskih tokova filozofske misli o svijetu.
- Njegov doprinos književnosti ostaje trajan: kroz metaforičnost jezika, smjelost poređenja, arhaičnu boju riječi i galeriju likova oblikovanih filigranskom preciznošću. Naš “sandžački Hamlet” umio je da književno ovjekovječi društvo i epohu bolje nego bilo koji statistički izvještaj. Iako tragičar i mistik, čovjek lijeve orjentacije, ostao je klasično pošten i dostojanstven - ali je život skončao u oskudici i bijedi, noseći svoje osobine kao odlikovanja, kazao je Smolović.
Da su Ratkovićeve večeri poezije slika savremene Crne Gore, gdje se ukrštaju različite kulture, sučeljavaju riječi, sažimaju umjetnički izrazi, grade prijateljstva, razmjenjuju iskustva, dogovaraju novi susreti kazao je direktor JU RVP Kemal Musić.
- Ratkovićeve večeri poezije su slika moderne Crne Gore, gdje se čuju savremeni pjesnički izrazi sa Istoka i sa Zapada, sa Sjevera i sa Juga. Mjesto multikulturnog i interkulturnog dijaloga. Mjesto gdje se zaboravlja na sve drugo, osim na ljepotu stvaralaštva. To povrđuje i ovgodišnji koncept i program Manifestacije, gdje imamo umjetnike iz raznih krajeva svijeta: Iz Italije, Turske, Luksembrurga, Francuske, Ukrajine, Rusije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Sjeverne Makedonije. Oni su u Bijelo Polje, u Crnu Goru, donijeli osobenosti sopstvenih kultura, a iz Bijelog Polja, iz Crne Gore, odnijeće osjećaj pripadanja prostoru u kojem se ljudi vrednuju prema kulturnim i umjetničkim dometima, prema čojstvu koje je uvijek imalo posebno mjesto kod Crnogoraca. Tako iz godine u godinu, od Ratkovićevih do Ratkovićevih, od septembra do septembra, bivamo bogatiji za nova iskustva, nova prijateljstva, nova sjećanja, nova saznanja, nove umjetničke domete. Zbog toga se Ratkovićeve večeri poezije pamte, prepričavaju, preporučuju, istakao je Musić.
Nakon svečanog otvaranja, pozorišni umjetnik Đorđije Tatić izveo je poetski performans “Oblak u pantalonama”.
PRVI DAN
Prvi dan 55. Ratkovićevih večeri poezije započeo je književnom radionicom “Bajka o duhu”, za 24 učenika šestog i sedmog razreda gradskih bjelopoljskih osnovnih škola, koju su sva tri dana festivala vodili pjesnici za djecu Slobodan i Aleksandar Obradović. Direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić saopštio je da će radionica biti nastavljena i nakon završene manifestacije, te da će najbolje priče biti objavljene u zborniku, koji će biti promovisan u Kući Rista Ratkovića. Pjesnik za djecu Slobodan Zoran Obradović istakao je da su sa djecom radili pisanje proze i poezije, te da su pravili uvode u kritiku.
- Druženje na Festivalu bilo je inspirativno. Probudili smo kod djece volju za pisanjem. Cilj nam je da ih podstaknemo dalje da pišu i da im, nas dvojica i naš dobri domaćin Ratkovićeve večeri poezije, budemo na neki način vjetar u jedra za neko buduće vrijeme, kazao je Obradović.
Program “Razgovori” održan je sva tri dana festival u kafe baru “Klik” gdje su pjesnici iz različitih država razgovarali o regionalnoj pjesničkoj sceni, uticaju manifestacija na poetska kretanja, razmjeni iskustava i saradnji.
Prvog dana, sa Olgom Vojičić Komatina i Jovanom Bojović razgovarala je Elvira Badžić o knjizi “Novobran” za koju je Jovana Bojović prošle godine dobila Nagradu “Risto Ratković”, dok je drugog i trećeg dana razgovore vodio Edin Smailović sa Julijanom Veličkovskom iz Sjeverne Makedonije, Darijom Žilić iz Hrvatske, Jurijem Hudolinom iz Slovenije, Petrom Matovićem iz Srbije i Asmirom Kujovićem iz Bosne i Hercegovine.
Takođe, prvog festivalskog dana, u dvorištu Zavičajnog muzeja u Bijelom Polju, održan je program “I rod i dom”, odnosno promocija edicije “Deset bjelopoljskih romana” u izdanju JU “Ratkovićeve večeri poezije i izdavačke kuće “Pegaz”. Ova edicija objedinjuje 10 bjelopoljskih romana i to: “Nevidbog” Rista Ratkovića; “Bihorce” Ćamila Sijarića; “Heroj na magarcu” Miodraga Bulatovića; “Mjesec boravi na Obrovu” Danice Vojvodić Perić; “Zle godine” Vuka Cerovića; “Rod i dom” Safeta Sijarića; “Bedem” Mirka Rakočevića; “Brus Li je umro u Bijelom Polju” Saladina Burdžovića; “Žig” Kemala Musića i “Između crnih polja” Mirka Jovanovića. Kako je kazala predsjednica redakcijskog odbora doc. dr Olga Vojičić Komatina, niti jedan grad u širem okruženju ne može da se pohvali sa ovoliko pisaca, a kako je istakla, moglo ih se u ediciji naći još.Ona je istakla da edicija ima veliki značaj za cjelokupnu crnogorsku kulturu.
Romani predstavljaju identifikacioni model crnogorskog društva, kolektivnu katarzu bića koje se samo osnaženo umjetnošću može boriti protiv pošasti savremenog društva. Plemenitost i ljubav kao prološke i epiloške vrijednosne poruke jesu fundamentalni lajtmotivi ove edicije, nezavisno od njene parcijalne ili potpune različitosti koja se očituje u stilskim formacijama nastajanja i u poetičkim idiomima kojima su odlikovani književni postupci stvaralaca. U njenoj ukupnosti ideoloških poentiranja, edicija prepliće prošlost, sadašnjost i optimalnu verziju budućnosti, učeći generacije kritičkom promatranju svijeta koje sredstvima umjetnosti treba popraviti, podrediti humanosti i otrgnuti od globalnog otuđenja, kazala je Vojičić Komatina.
Književnik Mirko Rakočević je kazao da je jedna od vrijednosti edicije to što budući čitalac, kad zaroni u “Nevidbog” pa prođe kroz sve romane do zadnjeg koji se zove “Između crnih polja” uđe u jedno potpunu drugačiju topografiju Bijelog Polja, dok je u ime izdavača Zoran Loktionov, ujedno i urednik edicije iz izdavačke kuće Pegaz, kazao da je edicija napravljena sa ciljem da se čitaocima približe stariji, već kakonizovani autori, ali i oni čije vrijeme tek dolazi.
- Ovaj komplet je i poziv na dijalog između generacija, između različitih stilova i senzibiliteta, između tradicije i savremenosti, istakao je Loktionov.
Program je vodila i odlomke iz pojedinih romana čitala Magdalena Smolović.
Tradicionalno, prvo veče se završava međunardom pjesničkom večeri “Eno ga, po moru teče Lim”. Prve večeri u velikoj Sali Centra za kulturu nastupili su Dragana Tripković (Crna Gora), Emilio Nigro (Italija), Asmir Kujovića (Bosna i Hercegovina), Ahmet Edip Bašaran (Turska), Petar Matovića (Srbija), Julijana Veličkovska (S.Makedonija), Darija Žilić (Hrvatska) i Barbara Delać (Crna Gora).
Mi smo ljudi od jezika, što znači da moramo da komuniciramo i najveća dragocjenost ovih večeri poezije je što dođu pjesnici ne samo iz Crne Gore i Srbije već i šire i na taj način uspostavimo kontakte, vidimo kakva je situacija sa književnim scenama u drugim sredinama, što može da bude inspirativno za naš rad i da širimo tematska težišta, kazao je Petar Matović, pjesnik iz Srbije.
Crnogorska pjesnikinja Dragana Tripković od najranijih dana učesnica je ovog festivala na kojem je, kako je istakla, velika čast i privilegija učestvovati.
Nije me bilo nekih par godina, jer mislim da je poezija rijetkost u svijetu i ne može se uvijek pisati, pa tako i ja dođem onda kada imam šta da kažem. Smatram da je ovaj festival jedan od prostora slobode riječi i prostor u kojem poezija dobija novo značenje. Festivali kao takvi su mjesto susreta koji su potrebni pjesnicima i ja želim da traju još bar ovoliko u ovom milenijumu, istakla je Tripković.
DRUGI DAN
Zemlja gost 55. Ratkovićevih večeri poezije bila je Italija. Tim povodom štampana je, dvojezično na crnogorskom i italijanskom jeziku, knjiga renomiranog italijanskog pjesnika Emilija Nigra “Antologija Emilio Nigro” u prevodu Desanke Jauković. Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela izrazila je zadovoljstvo što su ove godine predstavnici njene zemlje u prilici da budu gosti –domaćini ovog poetskog festivala.
- Za mene je posebno zadovoljstvo da i ove godine budem u Bijelom Polju na 55. izdanju RVP, događaju na kojem ambasada Italije učestvuje već duži niz godina.Međutim, zadovoljstvo što sam ove godine u Bijelom Polju je dvostruko prije svega zato što promovišemo knjigu Emilija Nigra, a drugi razlog je što se ovaj festival poezije ove godine preklapa sa godinom u kojoj italijansko ministarstvo spoljnih poslova, povodom nedelje italijanskog jezika, proslavlja Italofoniju, kazala je ambasadorka Andreina Marsela.
O prevodilačkom procesu poezije Emilija Nigra govorila je profesorica Desanka Jauković, dok je autor Emilio Nigro istakao da on piše stihove pod uticajem zemlje iz koje dolazi.
- Oni na neki način predstavljaju ogledalo naše geografije, zato što znamo da i stanovnici na neki način liče i podsjećaju na ono što ih okružuje, istakao je Nigro.
Ovaj program vodio je urednik izdanja u JU “Ratkovićeve večeri poezije” Izet Erović.
JU “Ratkovićeve večeri poezije” nedavno je objavila monografiju “Tragom iskre vladike Rada i Jevrema Brkovića” doc. dr Olge Vojičić Komatina, o kojoj su u gradskom parku razgovarale autorka i mr Ksenija Rakočević, dok je program vodio Aleksandar Srdanović.
Takođe, drugog dana Festivala prikazan je dokumentarno igrani film o Ristu Ratkoviću “Podstanari” koji je nastao zahvaljujući nekolicini Bjelopoljaca koji su izvjesno vrijeme sakupljali dokumenta, informacije i sve što je bilo potrebno da se zabilježe najvažniji segmenti iz pjesnikovog života, a uz podršku JU “Ratkovićeve večeri poezije” Centra za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo” i Foto – video studija “ZOOM”.
Bjelopoljac Petar Jokić, profesor muzike, u filmu je igrao Rista Ratkovića. On je kazao da nije bilo lako ući u lik pjesnika, te da je kompletno snimanje filma bilo veliki izazov. Istakao je da film još uvijek nije u potpunosti završen, ali se nada da će uskoro biti finiširan.
Drugog dana Festivala, Međunarodno pjesničko veče “Eno ga, po moru teče Lim” održano je u Ulici Slobode, u centru grada.
Svoju poeziju bjelopoljskoj publici predstavili su Tanja Bakić (Crna Gora), Jurij Hudolin(Slovenija), Gordan Čampar (Crna Gora), Miodrag Radović (Srbija), Jovana Bojović (Crna Gora), Sead Husić (BiH), Biljana Milovanović Živak (Srbija) i Andrija Radović(Crna Gora).
- Kada govorimo o poetskoj razmjeni mojih iskustava i gledanja na svijet sa ovim gradom, pomenuću knjige objavljene u izdanju JU “Ratkovićeve večeri poezije”. To je moja autorska knjiga “Usvojili me škotski komunisti”, knjiga “Brajan Džons i njegov bend”, za JU “Ratkovićeve večeri poezije” prevela sam knjigu poznatog škotskog pjesnika Dona Patersona “Lako prizemljenje” i još jednu publikaciju koja je objavljena prije dvije godine, a riječ je o prevodu poezije Rista Ratkovića na engleski jezik. Zapravo radi se o prvom prevodu tog autora na bilo koji strani jezik. I to su neke moje najskorije tačke poetskog komuniciranja sa ovim gradom. Prvo što sam vidjela kada sam došla je katalog i čini mi se da nikada nije izgledao bolji i ljepši, sadržajniji i nekako sveobuhvatan. Smatram da je ovakav festival dobro tlo za svaki vid saradnje. Poznajem dosta pjesnika čak i muzičara koji su pravili neki vid saradnje i svakako da treba razmišljati o takvoj vrsti saradnje i u nekom budućem period, istakla je pjesnikinja Tanja Bakić.
Jurij Hudolin pjesnik iz Slovenije je prvi put na festivalu u Bijelom Polju o kojem je, kaže, ranije slušao.
Prvo sam došao sve ovo da pogledam i doživim, i kako sam urednik novina u Sloveniji napraviću neku antologiju na slovenskom jeziku. Festival je veoma ozbiljan, sa zanimljivim sadržajima i dobrim pjesnicima, sigurno da ću opet doći, kazao je Hudolin.
TREĆI DAN
U Parku pjesnika, u okviru 55. „Ratkovićevih večeri poezije“, održan je program za mlade pjesnike. Promovisana je knjiga “Prtina do rajskog skloništa” prošlogodišnje dobitnice nagrade „Ratkovićevih večeri poezije“ za pjesnike do 27 godina Jelene Kljajević, a nakon toga nastupili su finalisti ovogodišnjeg konkursa RVP i proglašeni dobitnici prve, druge i treće nagrade.
Na konkurs „Ratkovićevih večeri poezije“ za pjesnike do 27 godine prispjelo je 10 rukopisa mladih autora iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Žiri je kao tri najbolja prepoznao rukopis pod šifrom „ashaver 29“, autora Andrije Radovića iz Podgorice koji je dobio prvu nagradu, rukopis pod šifrom „Axsis Mundi“, autorke Angeline Životić iz Srbije, koja je dobila drugu nagradu i rukopis „9 zlatnih žaba“ autora Hana Hadžibulića iz Srbije, koji je osvojio treću nagradu. Osim njih, u Parku pjesnika nastupili su finalisti Marko Vulević iz Crne Gore i Bakir Crnomerović iz Bosne i Hercegovine.
Darija Žilić, književnica iz Zagreba i članica žirija, saopštila je da se između 10 pristiglih rukopisa izdvojio rukopis već afirmisani pjesnik iz Crne Gore Andrije Radovića.
- U njegovoj poeziji nalazi se puno interteksta, ali i promišljanja savremenog svijeta, odnosa društva, identiteta, angažovanosti. Vrlo suptilno i minimalistički piše i, eto, vjerujem u uspješnost njegove karijere, kazala je Žilić.
- Srce mi je puno što smo u osunčanom bjelopoljskom Parku pjesnika, kazujući svoje pjesme, posvjedočili da je poezija neprekidna svježina svijeta, kako je u istoimenom eseju zapisao Dušan Matić. Nagrada Ratkovićeviih večeri poezije mi znači i ne mogu da budem ravnodušan. Svako iole upućen u književnu istoriju ovog podneblja svjestan je značaja Rista Ratkovića u kontekstu crnogorske i jugoslovenske književnosti i kakvu ova nagrada ima težinu. Hvala „Ratkovićevim večerima poezije“ na gostoprimstvu i posebno hvala žiriju koji je prepoznao vrijednost mog rukopisa i presudio da on ide u štampu, kazao je Radović.
O knjizi “Prtina do rajskog skloništa” prošlogodišnje dobitnice nagrade RVP Jelene Kljajević govorio je Elijas Rebronja, stihove je čitala Magdalena Smolović, a program vodila Azra Mulić.
U cilju saradnje između međunarodnih manifestacija Ratkovićeve večeri poezije (Crna Gora) i Smederevske pjesničke jeseni (Srbija), održan je program “Književne paralele”, gdje su pjesničku manifestaciju iz Smedereva predstavili književnici i urednici izdavaštva i programa Smederevske pjesničke jeseni Biljana Milovanović Živak i Jovica Tišma, uz moderiranje Edina Smailovića.
Knjiga ,,Sećanja”, autora Muhameda Mula Musića, objavljena u izdanju Centra za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo” takođe je promovisana na 55. Ratkovićevim večerima poezije u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu. O knjizi su govorili Mario Giulio Salzano iz Italije, Sinan Gudžević iz Hrvatske i Goran Musić iz Srbije – Francuske. Ova knjiga predstavlja Musićevo svjedočanstvo o Drugom svjetskom ratu, njegovim zatvoreničkim danima od zatvora u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Italiji, do zloglasnog nacističkog koncentracionog logora Dachau u Njemačkoj.
- Musić je robijao kao jugoslavenski patriota u tamnicama fašističke Italije. Prije Sulmone bio je zatočen u Bijelom Polju, u Beranama, Podgorici, Cetinju, Kotoru, Rijeci, Kopru, Trstu, Veneciji, Ankoni i Peskari. Muhamed Musić je u logoru Dachau boravio dvadeset i jedan mjesec, naveo je sinan Gudžević, dok je professor iz Sulmone Mario Giulio Salzano prikazao detalje iz logora u Sulmoni u kojem je boravio Musić.
Na promociji kojom je moderirao Edin Smailović prikazan je i segment iz dokumentarnog filma o Muhamedu Mulu Musiću, autora Gorana Musića.
Predstava „Toplo“ po tekstu nobelovca Juna Fosea, u režiji Filipa Grinvalda, takođe je izvedena na završnoj večeri 55. Ratkovićevih večeri poezije u Centru za kulturu. U predstavi igraju Andrej Slepuhin, Nastasija Kazakova i Boris Čistjakov.
Međunarodne pjesničke večeri “Eno ga, po moru teče Lim”, vodili su glumci Slađana Bubanja i Đorđije Tatić.
Realizator Ratkovićevih večeri poezije je JU “Ratkovićeve večeri poezije” uz finansijsku podršku Opštine Bijelo Polje i Miniustarstva kulture i medija Crne Gore.
