Dodjelom nagrade „Risto Ratković“, koju su ove godine ravnopravno podijelili Obrad Nenezić iz Podgorice i Dejan Ilić iz Beobrada, u Bijelom Polju završene su 56. Ratkovićeve večeri poezije.
Ovo priznanje za najbolju knjigu poezije u Crnoj Gori, Srbiji, BiH i Hrvatskoj laureatima su uručili predsjednica SO Bijelo Polje Selma Omerović i direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić u Kući Rista Ratkovića.
Odluku da Nagradu „Risto Ratković“ ove godine ravnopravno podijele Obrad Nenezić za knjigu poezije „Happy end... za tužni završetak“ u izdanju Samizdat i Dejan Ilić za knjigu poezije „Pokopani rt“ u izdanju „Povelje“ iz Kraljeva, većinom glasova donio je međunarodni žiri u sastavu: doc. dr Olga Vojičić Komatina – predsjednica žirija i Damir Šabanović iz Crne Gore, Petar Matović iz Srbije, Darija Žilić iz Hrvatske i prof. dr Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine.
Obrazlažući odluku Žirija, predsjednica doc. dr Olga Vojičić Komatina kazala je da ove godine jednoglasno zaključuju da je bila vanredno kvalitetna konkurencija poetskih diskursa, te da je ovo, kako je kazala, zasigurno bio jedan od najtežih odabira u posljednje nekolike godine.
Znam da ću i dalje da tečem uzvodno i da ću se boriti sa poetskim i estetskim demonima. Ali, takođe, znam da će me samo jednom pobijediti - onda kada se jednog dana ne probudim na ovom svijetu i kad prestanem da pišem. Ali, opet, znam da me na drugom svijetu čeka besmrtnost vječnog čitača poezije, kazao je Nenezić, dok Ilić ističe da Bijelo Polje pamti kao zelenu kapiju Crne Gore, u mladosti uglavnom viđanu iz voza, tada još jugoslovenske željeznice, ušuškanu između šumovitih brda, rubljenu vodama Lima, zeleno otvaranje nakon kojeg počinje da se nižu veličanstveni mostovi, nevjerovatni prizori jedne zemlje koju treba proći i pogledom, da bi se stiglo do nestalne linije gde prestaje kopno i počinje more.
- Možda je to i raspon u kome se odvijala i poezija Rista Ratkovića, od mraka ove izvorne uskraćenosti, koji je porađao vanredne i neočekivane poetske proboje ka biću, do izlaska na svjetlost dana i čistog modernizma jasnih slika i sažetog izraza, kazao je Ilić.
Svečana dodjela nagrade počela je pjesmom “Još ne sviće rujna zora” u izvođenju Asje Džogović, uz pratnju na klasičnoj gitari profesora Jasmina Ćorovića.
Ovogodišnje, 56. po redu, Ratkovi ćeve večeri poezije otvorio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ističući da je ova pjesnička svetkovina prepoznata kao jedan od najznačajnijih i najstarijih književnih festivala u regionu, sa ciljem negovanja pjesničke riječi, afirmacije stvaralaca i promocije kulturne baštine.
- Bijelo Polje i dolina Lima mjesto je koje je ostavilo trag genija, inspiraciju stvaraoca i amalgam kulturnog identiteta, ali je i mjesto susreta različitih poetika, jezika, generacija i kultura, gdje je umjetnost veća od svih granica. Ratkovićeve večeri pripadaju onim rijetkim događajima koji kulturu našeg prostora povezuju po njenim najljepšim šavovima, čuvajući njenu raznolikost, otvorenost i širinu. Uvjeren sam da svaki stih izgovoren na ovom mjestu, iz godine u godinu, oplemenjuje dušu ovoga grada i cijele naše države. Svaki, na svoj način, baš u Ratkovićevom maniru, vodi preko granice poznatog, u prostor u kojem širimo svoje vidike, preispitujemo sopstvene istine i učimo da bolje razumijemo i sebe i ljude oko nas. A upravo nam je to danas potrebno, možda više nego ikada, jer uloga književnosti u jednom društvu nije samo da oplemenjuje, već i da opominje. Njena uloga nije da uljepšava stvarnost kada je stvarnost ružna, već da ima hrabrosti da je pogleda u oči. A ponajmanje, njena uloga nije da ispunjava slobodno vrijeme, već da vrijeme oblikuje i pruža mu smisao, istakao je predsjednik Milatović.
Na otvaranju 56. Ratkovićevih večeri poezije prisutne je pozdravio i potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Tufik Bojadžić koji je naglasio da na tlu sa kojeg su potlekli velikani pisane riječi poezija nije prolazna forma već naš identitet i naš prozor u svijet.
- Poezija je ona univerzalna frekvencija koja spaja nespojivo, miri nepomirljivo i liječi neizlječivo. Zato sa ponosom konstatujem da su Ratkovićeve večeri poezije izrasle u jedan od najznačajnijih i najstarijih književnih festivala u ovom dijelu Evrope. Nije slučajno što se upravo ovdje, na obalama Lima, svake godine iznova rađa i događa ovaj praznik poezije. Naša lokalna uprava sa ponosom stoji iza ove manifestacije i nastaviće, kao i do sada, da je snažno podržava, prepoznajući kulturu kao najvažniji temelj na kojem gradimo našu budućnost, istakao je Bojadžić.
Nakon svečanog otvaranja, povodom 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore, održan je solistički koncert operske dive Olivere Tičević, uz pratnju na harfi Branke Crowder Pajović.
PRVI DAN
Prvi dan 56. Ratkovićevih večeri poezije započeo je otvaranjem mini sajma knjiga “Nakon tačke” u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu, na kojem su svoja izdanja poredstavili “Službeni glasnik” iz Beograda, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, Narodna biblioteka iz Mostara, Narodna biblioteka “Dositej Obradović” iz Novog Pazara, Izdavačka kuća “Pegaz” iz Bijelog Polja i JU “Ratkovićeve večeri poezije”. Prisutne je pozdravio i poeželio im dobrodošlicu direktor JU “Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić, a Mini sajam je otvorila predsjednica SO Bijelo Polje Selma Omerović, koja je istakla da održavanje sajma ima poseban značaj u gradu bogate književne i kulturne tradicije, te da ovaj sajam predstavlja još jednu priliku za susret sa knjigom, upoznavanje novih autora i podsjećanje na značaj razvijanja kulture čitanja.
Nastavak priče o značaju knjige i čitanja dogodio se već na drugom programu 56. Ratkovićevih večeri poezije, kroz prvu sesiju književne radionice “Bajka o duhu”, za učenike bjelopoljskih osnovnih škola, sa ciljem da ih kroz kreativno pisanje i književnost podstakne na razvijanje mašte, imaginacije i ljubavi prema knjizi. Radionicu je vodio Edin Smailović, gdje mu je prvog dana bila specijalni gost Nataša Sardžoska – pjesnikinja iz Sjeverne Makedonije, drugog dana Edin Krehić – pjesnik iz BiH i trećeg dana Ilire Zajmi – pjesnikinja sa Kosova.
- Cilj je da mladi nauče vještine kreativnog pisanja, da razviju imaginaciju i da se, ako je moguće, malo udalje od smartfona, društvenih mreža, TikToka i svega ostalog što ih danas okupira, kazala je Nataša Sardžoska.
Program “Razgovori” održan je sva tri dana festival na platou ispred Centra za kulturu, gdje su pjesnici iz različitih država razgovarali o regionalnoj pjesničkoj sceni, uticaju manifestacija na poetska kretanja, razmjeni iskustava i saradnji. Prvi razgovor održan je sa prošlogodišnjim dobitnikom nagrade “Risto Ratković” Faizom Softićem, gdje su doc. dr Olga Vojičić Komatina i Elvira Badžić predstavile njegov izbor iz poezije “Tamo”, koji mu je ove godine objavljen u izdanju JU “Ratkovićeve večeri poezije”.
Omaž dvojici istaknutih ličnosti crnogorske književnosti, Bogiću Rakočeviću i Božu Koprivici, i njihovom značajnom doprinosu Ratkovićevim večerima poezije, pod nazivom “Bluz za dva prijatelja, održan je u Kući Rista Ratkovića. O ova dva velikana crnogorske književnosti govorili su Sinan Gudžević, doc. dr Olga Vojičić Komatina, doc. dr Tamara Labudović, mr Ksenija Rakočević i Kemal Musić.
- Bogić Rakočević je bio umjetnički direktor Ratkovićevih večeri poezije, dobitnik je nagrade “Risto Ratković”, bio je član žirija za dodjelu nagrade “Risto Ratković”, objavio je tri knjige u produkciji Ratkovićevih večeri poezije i bio često prisutan na ovoj manifestaciji, kao i Božo Koprivica koji je bio član Savjeta JU “Ratkovićeve večeri poezije”, a kod nas mu je objavljena i knjiga "San ulice". Bogić i Božo bili su međusobno prijatelji, prijatelji Ratkovićevih večeri poezije i prijatelji svakog ko je sklon umjetnosti, istakao je Musić.
Tradicionalno, prvo veče se završava međunardom pjesničkom večeri “Eno ga, po moru teče Lim”. Prve večeri u dvorištu Kuće Rista Ratkovića nastupili su Marija Vujošević iz Crne Gore, Diana Burazer iz Hrvatske, Mehmet Ozger iz Turske, Nataša Sardžoska iz Sjeverne Makedonije i Marija Vulović iz Srbije.
- Ovakvi susreti su mnogo važni, jer ljudi vas upoznaju, onda će vas možda pozvati ponovno na neke susrete. Zapravo, to se širi kao neki koncentrični krugovi, ta poznanstva, poznavanja, prevođenja. kaže Burazer, dok Mehmet Özger iz Turske ističe da je već čuo za Ratković večeri poezije od prijatelja i kolega koji su učestvovali na ovoj manifestaciji, i sa zadovoljstvom je došao u Bijelo Polje.
DRUGI DAN
Drugi dan 56. Ratkovićevih večeri poezije započeo je drugom sesijom književne radionice “Bajka o duhu” koju vodi Edin Smailović, a gost učenicima iz OŠ “Dušan Korać”, OŠ “Vladislav Sl. Ribnikar” – Rasovo i OŠ “21. maj” – Goduša, sa mentorkama Anelom Šukurica, Radmilom Ćulafić i Lejlom Nišić, bio je BiH književnik Edin Krehić.
Takođe, održan je i program “Razgovori”, gdje je Ksenija Rakočević na platou ispred Centra za kulturu razgovarala sa Dianom Burazer iz Hrvatske i Nedžadom Ibrahimovićem iz BiH o regionalnoj poeziji, nakon čega je, na istom mjestu, promovisan roman “Došli su sa sjevera” autora Damira Šabanovića, u izdanju JU “Ratkovićeve večeri poezije”.
Radnja ovog romana, kako je istakao autor, smještena je u zamišljenoj državi, sa podjelom na urbanu, razvijenu sredinu i devastirani sjever koji je podložan eksploataciji moći.O knjizi je govorila dr Marijana Terić, moderator je bio Edin Smailović, a odlomke iz romana je čitao Aleksandar Srdanović.
Okrugli sto na temu “Izdavać – knjiga – čitalac, Izdavaštvo danas, kvalitet i kvantitet, održan je u Evropskoj kući. Na okruglom stolu učestvovali su Aleksandra Hajduković i Radule Novović (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica), Ivana Ivanović (Nova knjiga – Podgorica), Elijas Rebronja (Narodna biblioteka “Dositej Obradović” – Novi Pazar), Zoran Loktionov (“Pegaz” – Bijelo Polje), Omer Mičijević (Narodna biblioteka – Mostar), Kemal Musić (JU “Ratkovićeve večeri poezije” – Bijelo Polje), Petar V. Arbutina (Službeni glasnik – Beograd), prof. dr Suad Bećirović (Univerzitet u Novom Pazaru) i Sahudin Kačar (Folk fest – Sarajevo), dok je moderator bio Edin Smailović (Centar za kulturu – Bijelo Polje).
- Važno je pronaći ravnotežu, da izdavaštvo bude održivo, ali i da dobijemo dobru knjigu i učinimo je dostupnom čitaocima. Knjiga bez čitalaca nije ništa, kazao je urednik u „Službenom glasniku“ Petar V. Arbutina.
Predstavnik Sarajevskog Folk Festa Sahudin Kačar govoreći o savremenom izdavaštvu, ukazao je i na uticaj novih tehnologija, posebno kada je riječ o distribuciji knjige, naglašavajući da knjiga danas postoji u različitim formama, elektronskoj, audio i drugim formatima, a zahvaljujući tehnologiji može biti dostupna gotovo svuda.
U okviru 56. Ratkovićevih večeri poezije održan je i okrugli sto “Studenti čitaju kroz savremeni ključ”, na kojem su učestvovali student sa Filološkog fakulteta u Nikšiću Dario Marstijepović, Luka Tapušković, Hajrija Lucević, Iva Bulatović, Miloš Jocović, Milica Radulović i student sa Univerziteta u Novom Pazaru Adna Nurović, Sajma Latifović, Taida Dupljak i Dženana Pramenković. Moderatori su bili Magdalena Smolović i Amar Ličina.
Drugog dana Festivala, Međunarodno pjesničko veče “Eno ga, po moru teče Lim” održano je u dvorištu Kuće Rista Ratkovića. Svoju poeziju bjelopoljskoj publici predstavili su Miljan Nikolić (Crna Gora), Faiz Softić (Luksemburg), Amar Ličina (Srbija), Nedžad Ibrahimović (BiH), Ilire Zajmi (Kosovo), Edin Krehić (BiH), Božidar Proročić (Crna Gora) i Jahja Fehratović (Srbija).
Amar Ličina Ratkovićeve večeri poezije opisuje kao "čistu radost" i trodnevni praznik poezije koji traje 56 godina, ističući značaj susreta sa antologijskim pjesnicima na ulicama grada.
- Dakle, prođete ulicom i sigurno ćete naletjeti na jedno tri, četiri antologijska pjesnika. Zaista su ovo dani uživanja, istakao je Ličina. I Božidar Proročić smatra da ova manifestacija koja traje duže od pet decenija na veličanstven način reprezentuje kulturne vrijednosti Crne Gore i regiona.
TREĆI DAN
I treći dan 56. Ratkovićevih večeri poezije započeo je književnom radionicom “Bajka o duhu”, na kojoj je specijalni gost bila pjesnikinja sa Kosova Ilire Zajmi.
U Parku pjesnika, u okviru 56. „Ratkovićevih večeri poezije“, održan je program za mlade pjesnike. Promovisana je knjiga “Mesarske nježnosti” prošlogodišnjeg dobitnika nagrade „Ratkovićevih večeri poezije“ za pjesnike do 27 godina Andrije Radovića, a nakon toga nastupili su finalisti ovogodišnjeg konkursa RVP i proglašeni dobitnici prve, druge i treće nagrade.
Na konkurs „Ratkovićevih večeri poezije“ za pjesnike do 27 godine prispjelo je 13 rukopisa mladih autora iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Žiri je kao tri najbolja prepoznao rukopis pod šifrom „Bahatbarata“, autorke Sehade Baždarević koji je dobio prvu nagradu, rukopis pod šifrom „Aksentiju dugujemo petla“, autora Simeona Cerovine iz Beograda, koji je dobio drugu nagradu i rukopis „punpun7“ autorke Irene Vujadinović iz Nikšića, koja je osvojila treću nagradu.
Obrazlažući odluku Žirija, član Dženan Kos kazao je da kod mladih pjesnika dominira upečatljivo nastojanje da uspostave prostor vlastite samosvojnosti.
- Mladi su nas zaista iznenadili. Dolaze iz različitih poetika crnogorske, srpske, bošnjačke, hrvatske i makedonske književnosti, ali su oni pokazali da snagom svog pjesničkog izraza izlaze izvan okvira onoga što se zove sam južnoslovenski kulturni kontekst, što znači da su mladi već priključeni na svjetske pjesničke tokove. Vrlo su odvažni i hrabri, i u tom smislu ja im čestitam, pogotovo onima koji su ušli u uži izbor i onima koji su osvojili nagrade, istakao je Kos.
Dobitnica ovogodišnje Nagrade za pjesnike do 27 godina Sehada Bazdarević kaže da je izuzetno srećna što je dobila ovu nagradu i zahvalna je žiriju koji je prepoznali njen književni potencijal.
- Kada sam dobila informaciju da sam dobitnica ove nagrade, kod mene je izazvalo takav spektar emocija koje me i dalje nose i jednostavno ne znam kada ću biti u potpunosti svjesna sreće koju je donijelo sve ovo što se ovih dana dešavalo, kazala je Baždarević.
Nastup finalista otvorila je mlada nada iz našeg grada Vasilija Radović, učenica četvrtog razreda, koja je recitovala autorsku pjesmu kojom je pobijedila na konkursu u Banja Luci.
O knjizi “Mesarske nježnosti” prošlogodišnjeg dobitnika nagrade RVP Andrije Radovića govorio je Elijas Rebronja, a “Program za mlade pjesnike” vodila je Azra Mulić.
Okrugli sto o regionalnoj poeziji u posljednjih 20 godina “Poezija regiona u hronotopu dvijehiljaditih” održan je u Kući Rista Ratkovića, gdje su učestvovali prof. dr Dobrivoje Stanojević, prof. dr Nedžad Ibrahimović, prof. dr Dženan Kos, prof. dr Jahja Fehratović, doc. dr Olga Vojičić Komatina, doc. dr Tamara Labuduvić, mr Aleksandra Tomović, Petar V. Arbutina, Sinan Gudžević i Diana Burazer, dok je moderatorka bila mr Jasmina Bajo.
Takođe, na platou ispred Centra za kulturu, u okviru programa “Razgovori”, o poeziji su razgovarale Tamara Labudović i Nataša Sardžoska, a onda je u Centru za kulturu prikazan dokumentarni film “Jesen praznih oraha” o pjesniku Ismetu Rebronji, koji su koprodukcijski uradili Narodna biblioteka “Dositej Obradović” iz Novog Pazara i JU “Ratkovićeve večeri poezije”.
- Ovaj film je pokušaj da se kroz iskustvo i sjećanja raznih ljudi približi novom čitaocu veliki život i djelo Ismeta Rebronje, istakao je u uvodnoj riječi književni kritičar iz Beograda i prijatelj Ismeta Rebronje, Petar V. Arbutina.
Predstava „Muzej Dantonovih žena“ po motivima drame “Dantonova smrt” Georga Bihnera, u režiji i dramaturgiji Hane Rastoder, izvedena je na završnoj večeri 56. Ratkovićevih večeri poezije u Kući Rista Ratkovića. U predstavi igraju Bojana Popadić, Hana Rastoder, Doris Račić i Jelena Ivančević.
- Pokušali smo da priču o Francuskoj revoluciji i Dantonovom životu ispričamo kroz ženske likove. Složile smo se da iz feminističke perspektive govorimo na temu nasilja, terora i generalno revolucije. Mnogo nam znači što je predstava izvedena u okviru Ratkovićevih večeri poezije, zbog svega što je radio Risto Ratković, zbog njegovog djela, života, a i svega onoga što ova kulturna manifestacija predstavlja, kazala je rediteljka Hana Rastoder.
Međunarodne pjesničke večeri “Eno ga, po moru teče Lim”, vodile su glumice Jovana Brnović i Slađana Bubanja.
Realizator Ratkovićevih večeri poezije je JU “Ratkovićeve večeri poezije”, pokrovitelj Opština Bijelo Polje, dok je manifestacija podržana od strane Miniustarstva kulture i medija Crne Gore.
