Promovisanjem knjiga „Hipnotizer" Rafeta Mulića, „Iskušenje Damira efendije", Damira Šabanovića i izabranih aforizama „Pješčane oaze" Valerija Butuleskua Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije obilježila je Svjetski dan knjige. O knjigama su govorili Kemal Musić urednik izdavaštva, Bojan Rajević književnik iz Cetinja, Radoman Čečović književnik i autor jedne od knjiga Rafet Mulić.
Kemal Musić, recenzent knjige Iskušenje Damira efendije, autora Damira Šabanovića, kazao je da je Abaz Dizdarević ilustracijama učestvovao u knjizi, pa je, kako je rekao, na majstorski način napravljen spoj književnosti i slikarstva, metafizički doživljaj svijeta, iskazan kroz riječ i sliku, koji izaziva uzbuđenje, jezu, strah, prkos, suze i smijeh, radost i tugu, ljepotu i težinu života.
- Takvi se osjećaji miješaju iz priče u priču, iz slike u sliku. Te slike i riječi prosto očaravaju. Zavode čitaoca i posmatrača i, sigurno, ko god uđe u Damirov i Abazov svijet slikarstva i priče, ostaće u njemu do posljednje rečenice i slike, kazao je, između ostalog, Musić.
Komunicirajući sa Butuleskuovom aforistikom, crnogorski čitaoci stupaju u vezu i sa postojbinom aforizma Poljskom, budući da je Velerij poljski student, kazao je Bojan Rajević.
- Pojava Butuleskoa u Crnoj Gori, ne spaja nas samo sa tradicijom ovog književnog žanra, nego i sa savremenim tokovima svjetske književnosti. Predstavnici Ratkovićevih večeri poezije su prepoznali značaj aforizma u pravom trenutku, kada kratka forma polako počinje da osvaja svijet, poručio je Rajević.
Hipnzotizer je knjiga sabranih, te izabranih tekstova, lijepo ispričanih priča, čije fine krhotine svakodnevno skupljamo, osluškujemo i dopričavamo jedni drugima, kazao je Radoman Čečović.
- To je knjiga koja nudi sasvim specifičnu vrstu nade u mogućnost izbavljenja, ako ne pred nebom, a ono pred samim sobom i svojim postupcima, kaže Čečović.
Autor knjige Hipnotizer Rafet Mulić nije krio emociju jer je, kako je rekao, ovog trenutka osjetio da je postao pisac. Mulić se zahvalio prijateljima i predstavnicima Ratkovićevih večeri poezije što su mu pomogli da bude uvršten u elitne pisce ovih knjiga.
Svjetski dan knjige bio je prilika i da se predstavi izdavačka djelatnost Ratkovićevih večeri poezije, pa je direktor ustanove Abaz Dizdarević naglasio da su do sada objavljene veoma značajne knjige u ediciji “Književne paralele”.
- Uz podršku Ministarstva kulture, do sada smo objavili „Četiri krajišnice bihorskog kraja" koje je sakupio Ćamil Sijarić a priredio Faruk Dizdarević, zbirku poezije „Čekajući koncert roga", Almina Kaplana dobitnika Nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina za 2013, „Priče o malim i velikim čudima", Kemala Musića i Radomana Čečovića, roman „Nešto nalik punom mjesecu", Kemala Musića, antologiju srpske poezije “Novo raspeće” priređivača Zorana Bognara, „Bežanje od smrti" (Miodrag Bulatović – stil i književna demonologija) prof. dr Dobrivoja Stanojevića, „Najviša tačka reke" (zapisi o bjelopoljskim piscima), Petra V. Arbutine, „Hronika sitnica", Alena Bešića – dobitnika Nagrade Risto Ratković za 2013, „Koža u kojoj ne živim" Vladana Šipovca – dobitnika Nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina za 2013.
Saradnja sa Ministarstvom kulture se nastavlja, pa ćemo ediciju “Književne paralele” i ove godine nastviti. U planu je objavljivanje Antologije savremene crnogorske poezije „Poetika Montenegrina“ – Bogić Rakočević; „Lepota sirotovanja“ (poezija) – Duško Novaković; Izbor iz poezije Faruka Šehića i Dejana Aleksića, dobitnika Nagrade „Risto Ratković“ za 2014. godinu; „Poezija“, Srđan Gagić, dobitnij Nagrade „Ratkovićeve večeri poezije“ za pjesnike do 27 godina u 2014; „Apsurdnost iščekivanja“ (Beket, Bulatović, Komanin), autor Radoje Femić; Proza – Aleksandar Obradović; „Lovac Đole i trista čuda I i II“ (poezija za djecu – slikovnica) – Slobodan Zoran Obradović i Abaz Dizdarević; „Vidimo se u poeziji“ (poezija) – Borislav Jovanović; Poetsko u prozi Rista Ratkovića i Ćamila Sijarića "Nevidbog" - "Mojkovačka bitka" – Milun Lutovac i Izbor iz poezija Rista Ratkovića, koji bi ovih dana trebalo da ide u štampu, najvio je Dizdarević.
Svjetski dan knjige obilježava se 23. aprila svake godine, kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Migel de Servantes i Viliam Šekspir, te se sama zamisao zasniva na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja. Katalonci ženama poklanjaju ružu, a zauzvrat dobijaju knjigu. Tako se u toj zemlji za jedan dan proda preko 400 hiljada knjiga, kao i ruža.
Slijedeći tu tradiciju JU Ratkovićeve večeri poezije je prisutnim damama poklonila po knjigu.
