U okviru programa “Razgovori” sinoć je u Bijelom Polju predstavljeno književno stvaralaštvo Mirka Demića, u organizaciji javnih ustanova Ratkovićeve večeri poezije i Centar za kulturu.
Sa Demićem je razgovarao rukovodilac Narodne biblioteke u Bijelom Polju Edin Smailović, a najviše je bilo riječi o romanu “Ćutanja iz Gore” za koji je Demić ove godine dobio Nagradu “Meša Selimović”. Kada su u pitanju nagrade, Demić kaže da su one važne jer podstaknu čitaoce da obrate pažnju na nagrađeno djelo.
- Šest mjeseci nakon izlaska romana Ćutanja iz Gore, skoro da nije bilo nikakvih reakcija javnosti na tu knjigu. Onda je došla Mešina nagrada i odjednom interesovanje postaje veliko. Dakle, kad bi neko na našim prostorima napisao novog Don Kihota, niko na to ne bi obratio pažnju dok ne dobije neku nagradu, kaže Demić.
“Ćutanja iz Gore “ prvi su dio petoknjižja u kome slijede već objavljene knjige: “Molski akordi”, “Ataka na Itaku”, “Trezvenjaci na pijanoj lađi” i “Po(v)ratnički rekvijem”. Iako je knjiga “Ćutanja iz Gore” poslednja objavljena, ona otvara svih pet. Kroz Petrovu Goru, koja je puna simbolike u svojoj istoriji, autor se poigravao sa mitovima Srbije i Hrvatske.
- To je podzemna priča, koja se dešava u utrobi Petrove Gore. Motivaciju sam našao u narodnoj pjesmi Kaluđersko vrelo, koju je zapisao prota Nikola Begović. Narodni pjevač je na svoj prost jezik preveo dvije ključne stvari u svakoj religiji - stvarnje i uništavanje svijeta. Te dvije slike su me podstakle da napišem roman ”Ćutanja iz Gore”. Svi mi u našim vremenima samo smo plod nečega što je bilo ispred nas, mi smo dio jednog lanaca koji je beskrajan, dio nesporazuma i žrtve predrasuda i to je ono što sam prikazao ovim petoknjižjem. A uloga književnosti je da ukaže na složenost međuljudskih i međunacionalnih odnosa, tvrdi Demić.
Program "Razgovori", Centar za kulturu i Ratkovićeve večeri poezije organizuju dvomjesečno sa najistaknutijim stvaraocima iz regiona.
